#1:
Knjiga i znanstveni radovi ne pomažu pri upisu na fakultet
Autor:
Nandino
Postano:
02.03.2010. 7:00
Hrvoje Pavić, maturant Isusovačke klasične gimnazije, veliki je zaljubljenik u povijest i vrstan znalac ovog područja. On i njegov kolega Marin Šušak, autori su knjige “Čepinska sjećanja”, koja na gotovo stotinu stranica objedinjuje tekstove iz povijesti Čepina. Ovih je dana na međunarodnom skupu agronoma u Opatiji predstavljen i znanstveni rad “Dvorac i perivoj Pomoćin - identifikacija i valorizacija”, koji uz Hrvoja potpisuju profesorice Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku Alka Turalija i Anica Perković. U postupku recenziranja je i njegov znanstveni rad pod nazivom “Čepinski dvorci i kurije”.
No, unatoč tomu, naš mladi sugovornik, koji želi studirati povijest i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, nema pravo na dodatne bodove za upis.
- Objavljena knjiga sa stručnom recenzijom i dva znanstvena rada A2 i A3 kategorije, nisu dovoljna osnova za dodatne bodove. Obratio sam se nadležnima u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, gdje su mi rekli da se za takvo što obratim na željeni fakultet. Obratio sam se Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a oni su mi rekli da na osnovi toga ne ostvarujem dodatne bodove za upis. Naposljetku sam se pismeno obratio ministru znanosti obrazovanja i sporta, no dobio sam isti odgovor. Žalosno, ali istinito - priča Hrvoje.
A da bi znanstveni rad, kojim se bave i srednjoškolci, trebao biti vrednovan za upis na željeni fakultet, smatraju: dr.sc. Mladen Obad Šćitaroci, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, inače recenzent knjige “Čepinska sjećanja” i još jednog Hrvojevog rada, mr.sc. Marina Vinaj iz Muzeja Slavonije, Vjera Katalinić (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) i pater Ivan Matić, ravnatelj Isusovačke klasične gimnazije te svi potvrđuju Hrvojev angažman na području povijesti.
U gimnaziji ponosni na Hrvoja
- Ponosni smo što imamo učenike koji se bave znanstvenim radom, posebno zavičajnom poviješću. Pročitao sam knjigu “Čepinska sjećanja”, vrlo vrijedan rad, koji bi trebao biti vrednovan pri upisu na fakultet, smatra ravnatelj Ivan Matić. Mr. Marina Vinaj dodaje kako s Hrvojem surađuje već četiri godine.
- On je izvore, bogat književni fond Muzeja, koristio za svoj znanstvenoistraživački rad o Čepinu. Iza njega su dva eminentna znanstvena rada objavljena u recenziranim časopisima. Smatram da bi i takve, iznimno važne uspjehe srednjoškolaca, trebalo bodovati pri upisu na fakultet, kaže mr. Vinaj.
Šćitaroci: Nove spoznaje
Pisac predgovora za knjigu “Čepinska sjećanja” je njegova ekscelencija Nikola barun Adamovich Čepinski, veleposlanik Suverenog viteškog malteškog reda u Republici Hrvatskoj, dok recenzent, dr.sc. Mladen Obad Šćitaroci piše: “Posebna je vrijednost ove knjige što su u njoj prvi put objelodanjeni neki opisi događaja iz čepinske povijesti zapisani u župnoj spomenici”.
Tekst: Vesna Latinović/Glas-Slavonije.hr
|