U Osijeku previše ekonomista i pravnika, nedostaju medicinari, informatičari, obrtnici…

Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja u 2019. godini u kojima se preporučuje povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim obrazovnim programima po regijama diljem Hrvatske.

Analiza i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima provedena je na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca, a u obzir su uzeti strategije i planovi gospodarskog razvoja odnosno razvoja pojedinih sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Na osnovi prognoziranog položaja pojedinih zvanja na tržištu rada izrađene su preporuke u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe.

Prilikom izrade ovogodišnjih preporuka regionalni i područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pregledali su i uzeli u obzir promjene upisnih kvota za srednje škole i visoka učilišta tijekom protekle godine. Promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pridonijet će usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada odnosno umanjiti strukturnu neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada, smatraju u HZZ-u.

Kada je riječ o Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji, kronično nedostaju obrtnici: zidari, tesari, bravari, limari, stolari, dimnjačari, vodoinstalateri ili mesari. Upisne kvote treba povećati i za sveučilišne studije logopedije, socijalne pedagogije, matematike i računarstva, dentalne medicine, farmacije, geografije, geodezije, sestrinstva i tehničara opće njege te veterinarske medicine.

S druge strane, među obrazovnim programima u kojima treba smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata su studij računovodstva, trgovine, fizioterapije, ratarstva, prava, ekonomije, hrvatskog jezika i književnosti, informatologije, filozofije, kulturologije te učiteljski studiji. Previše je i prodavača, frizera, fotografa, cvjećara, pedikera, upravnih referenata, građevinskih i geodetskih tehničara, dentalnih tehničara, dizajnera itd.

Preporuke HZZ-a trebale bi poslužiti školama i fakultetima kako ne „štancati“ višak kadrova, ali i mladima kao putokaz s kojim zanimanjima nakon završetka srednje škole ili studija mogu najlakše pronaći posao. Međutim, svih prethodnih godina preporuke HZZ-a ostajale su mrtvo slovo na papiru, pa i dalje imamo višak pravnika, ekonomista i sličnih zanimanja koji ili čuče na Zavodu ili rade poslove koji nemaju veze s njihovom diplomom.