U tramvaju...
Malo manje volim nepristojno osoblje i suputnike, laktaroše i prljave starce koji mi kašlju za vrat.
Ponajmanje volim vidjeti da je cijeli tramvaj oblijepljen slikama s motivima remonta koji je po porukama GPPa poprimio epske razmjere.
I taj epohalni pothvat, čije su makinacije već pale u zaborav, ne bi bio sporan da u tim tramvajima oznake i tekstualni sadržaji ne odišu seratorskim duhom nadarenog prvašića.
Ali, to još ne prelazi donju granicu prihvaljivog. Ono što bode oči svima koji su pročitali više od 5 lektira u "karijeri" je to što imamo "slijedeću", umjesto sljedeće stanice. Ista greška nije im se potkrala u slučaju "ljepljenja vjetrobranskog stakla" koje se inače lijepi.
U gradu u kojem broj stanovnika višestruko premašuje broj pročitanih naslova, to i nije neko iznenađenje, ali u vrijeme u kojemu je PR sve naglašenija komunikacija i pojedinaca i grupa, to je katastrofa i uvreda za pismen narod.
Rečenice sročene i poruke formulirane u primitivni slide-show kao da su pisane posljednjem debilu... To nikako ne može ostaviti dobar dojam na prosječnog putnika.
Sjećate se obrazovnih dija-filmova iz osnovne? Filmoteka 16? E to vam je, astrofizika za ovo što opisujem.
Mogu prihvatiti da se ljudi zbune, da nisu sigurni - ali kao što me uši bole od narodnjaka, tako me oči bole od neukusa.
Zabuniti se oko duge i kratke refleksije jata, pisanja posvojnog pridjeva "osječki" ili "riječki" može svatko, ali u javnom prijevozu objašnjavati nove "mogučnosti" i opisivati "hladnoču" na kojoj su radnici radili stvarno govori nešto o brizi tvrtke za svoj ugled.
"> ... vidis na to ja uopce nisam obraco paznju... u biti me bas briga kako sta pise, ja znam gdje izlazim i to mi je najbitnije, a pravopis na glupim reklama obljepljenim po tramvaju me uopce ne zanima.... to je njihova sramota, ne moja...