Pretrpani razredi, previše predmeta i gradiva – najveći problem gimnazija

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, na prijedlog ministra Radovana Fuchsa, kreće u projekt reforme gimnazijskih programa. Prema prvim najavama, riječ je o smanjenju broja obveznih i povećanju broja izbornih predmeta. Upravo se sastavlja radna skupina koja će predložiti promjene, koje će, nadaju se u Ministarstvu, pridonijeti većoj kvaliteti gimnazijskih programa te hrvatsko školstvo približiti europskim trendovima i standardima. Jedna od članica radne skupine bit će Ljilja Vokić, bivša ministrica prosvjete i dugogodišnja ravnateljica zagrebačke VII. gimnazije. Uz nju, radnu će skupinu činiti dvadesetak najuspješnijih ravnatelja i profesora svih tipova gimnazija u Hrvatskoj, profesori visokih učilišta te stručnjaci iz relevantnih znanstvenih instituta.

Gimnazijalci preopterećeni

Provjerili smo što o najavljenoj reformi misle ravnatelji četiriju osječkih gimnazija. Svi su suglasni da je reforma nužna, ali kako joj treba pristupiti ozbiljno. Zajednički je stav da su gimnazijalci preopterećeni, ali i da je uz nužno rasterećenje važno uzeti u obzir moguće posljedice. Također, strahuju da podjelom na obvezne i izborne predmete svi profesori neće moći ispuniti normu te da bi najavljena reforma mogla rezultirati nezaposlenošću profesorskog kadra.

Snježana Barabaš Seršić, ravnateljica Treće gimnazije (prirodoslovno-matematičke), ističe da se pitanje opterećenosti učenika nizom nepotrebnih informacija ponovno nametnulo uvođenjem državne mature.

– Evidentno je da broj predmeta u gimnaziji nije malen, organizacija je složena, nastava je dvokratna, malo je dodatne i dopunske nastave, skromne su mogućnosti škola u samostalnom radu učenika, a razredi relativno brojni – nabraja probleme ravnateljica Barabaš Seršić. Ona se zauzima za podjelu predmeta na obvezne i izborne, uz pružanje mogućnosti učenicima, koji to žele, da uče više i šire. Osim za predmete koji će biti zajednički svim gimnazijalcima, zauzima se da i dalje postoje različite gimnazije kao i predmeti važni za pojedine vrste gimnazija.

Strah od gubitka radnih mjesta

– Ne treba srljati u promjene radi promjena i u njih ići već sutra, nego treba bolje sagledati i promišljati kako bi se došlo do zajedničkog stava. Sustav srednjih škola velik je aparat s nejednakim kadrovskim i drugim elementima, stoga ujednačavanje uvjeta rada treba temeljiti na zajedničkim pogledima i težnjama – zaključuje Barabaš Seršić.

– Mi stariji proživljavali smo niz reformi, posrtanja i ustajanja. Tako za ovu reformu treba biti vrlo odgovoran te izabrati ljude koji se usude ponijeti tu veliku odgovornost – ocjenjuje Marija Šerić, ravnateljica Druge gimnazije (jezične).

Reformu smatra nužnom, jer učenike treba rasteretiti, ali se ne smije zaboraviti odgojna uloga profesora i predmeta, kao i unijeti nemire koji bi frustrirali narod.

– Ne zaboravimo da reforme školstva, u cijelom svijetu, izazivaju burne reakcije, kao i mogućnost masovnog gubljenja radnih mjesta, jer naše društvo nije dovoljno izgrađeno za prihvat “suvišnih” profesora – ističe ravnateljica Šerić te zaključuje: “Reforma da, ali vrlo oprezno”.

Ravnatelj Isusovačke klasične gimnazije Ivan Matić smatra da projekt državne mature nužno zahtijeva reformu gimnazije. Uz obvezne predmete, fakulteti očekuju da učenici dobro znaju i izborne, što povećava pritisak na učenike i nastavnike.

– Nisam za kozmetičke promjene. Predmeta je previše, od 15 do 17 i nemoguće ih je kvalitetno ispredavati i naučiti. Smatram da predmete ne treba ukidati, nego smanjiti sadržaj. To otvara problem satnice i radnih mjesta, jer ako mali broj učenika izabere neki predmet za izborni, nastavnik koji ga predaje može postati višak – upozorava ravnatelj Matić.

Nitko ne prati uspješnost gimnazijalaca

Osječke gimnazije zajedno imaju oko 2.000 učenika, no uspješnost upisa na fakultete i studiranja bivših učenika ne prati se sustavno.

– Treća gimnazija ima 663 učenika. Uspješnost se do sada pratila ‘privatno’, kada nam se učenici jave ili na godišnjicama mature. Prosječno 95 posto učenika upiše što želi, no ima i onih koji zalutaju. Nakon državne mature, korištenjem jedne baze podataka, situacija bi trebala biti sasvim drukčija. Informacije će biti znanstveno dostupnije i statistički obrađene, kaže ravnateljica Barabaš Seršić. Isusovačka klasična gimnazija ima oko 300 učenika, a najveći broj maturanata upiše se na željeni fakultet već u prvom roku.

Čak 17 predmeta

– Pripreme za državnu maturu, uza sve ostale obveze u školi, i to za 17 predmeta, doista su preveliko opterećenje učenicima. Treba smanjiti program i odabrati najviše devet obveznih predmeta, a ostalo neka budu izborni predmeti prema afinitetu učenika – konkretna je Božica Ćavar Tadić, ravnateljica Prve gimnazije (opće). To traži bolju organizaciju, ali i kvalitetan tim stručnjaka koji će to riješiti. Stoga se naša sugovornica zauzima za veliku, sveobuhvatnu reformu, koju se ne bi smjelo “prelomiti preko koljena”.

– Cilj je da učenici nešto dobiju od reforme, a ne da ostanu zakinuti, zaključuje Ćavar Tadić.

Hrvatski učenici imaju najviše nastave

Država, dužina sata, broj sati tjedno:
Njemačka 45 27
Irska 60 25
Norveška 45 27
SAD 60 30,5
Hrvatska 45 35-37

Tekst: Vesna Latinović/Glas-Slavonije.hr
Foto: Cacan/arhiva 031