Građani mogu tužbama zatražiti povrat novca od Elektromodula!

Nakon što je Osječanin Dražen Hajnal na Vrhovnom sudu zahtijevao ocjenu ustavnosti pravnoga akta prema kojemu Elektromodul naplaćuje kazne za parkiranje, taj je sud u prosincu 2008. godine presudio kako su ugovorne kazne za neplaćeno parkiranje nezakonite i protuustavne Zakonu o obveznim odnosima.

Tvrtke za naplatu parkinga diljem Hrvatske, među kojima je i Elektromodul, u dogovoru s gradskim upravama uvele su potom dnevne karte, no čini se da su oni koji su prije odluke Ustavnoga suda dobivali (i plaćali) enormne kazne za parkiranje ipak u mogućnosti potraživati ono što im je naplaćeno. Naime, prema riječima osječkoga odvjetnika Ivice Leke, građani koji se smatraju oštećenima mogli bi zatražiti svoja potraživanja preko tzv. plateži neduga, a među onima koji još razmišljaju o povratu svoga novca je i Osječanin Zlatko Ðafran koji je u ožujku 2006. godine dobio opomenu za neplaćeno parkiranje i to u iznosu od vrtoglavih 6.160 kuna!

– “U to sam vrijeme bio u bolnici nakon drugoga srčanog udara i kad sam došao kući, umalo nisam dobio i treći! Supruga je zbog kazne podigla kredit i iznos je plaćen i to za neka neplaćena parkiranja za koja čak nisam niti bio kriv” – kaže Ðafran koji se odmah obratio odvjetnicima, no zbog premalog iznosa nijedan se odvjetnik nije htio prihvatiti slučaja.

Povrat novca u Elektromodulu također nije dobio pa je Ðafran to ogorčeniji jer smatra da je dužan samo 400, a ne 6.160 kuna. Iako je od tada prošlo četiri godine, ozbiljno razmišlja da ipak potraži pravnu pomoć kako bi uz kamate uspio dobiti svoj novac natrag. Štoviše, smatra i to da je obitelj prevarena, jer iznos nije platio on kao vlasnik automobila nego preplašene supruga i kći.

Ana Kocelj iz Elektromodula kaže kako u tu tvrtku nijedan zahtjev, odnosno tužba nije podnesena.

– “Onaj tko misli da ima pravo potraživati to će i učiniti sudskim postupkom. Kada je u pitanju naplaćivanje kazni, mi smo to primjenjivali do isteka roka, 31. prosinca 2009. godine. Rok uplate je pet godina tako da i sad imamo pravo potraživati iznos za koji smo ranije teretili stranku” – rekla je Kocelj.

Dražen Hajnal, jedan od dvojice pokretača zahtjeva za ustavnosti pravnoga akta, upozorava da se svi koji namjeravaju tužiti tvrtke najprije posavjetuju s odvjetnicima, budući da se svaki slučaj međusobno razlikuje. No upućen u situaciju, kaže:

– “Da je Ustavni sud poništio ustavnost tih akata s danom odluke, mnogi bi mogli naplatiti svoja potraživanja. Ovako je Ustavni sud dao rok prilagodbe od godinu dana što ne ide na ruku oštećenima” – upozorava.

Autor: Marija Mihelić/Glas-Slavonije.hr