Dekani: Država želi kontrolirati znanost

Kao i njihovi kolege iz Zagreba, Splita i Rijeke, i dekani fakulteta osječkog Sveučilišta mahom su protiv odredbi iz novog paketa zakona o visokom obrazovanju, znanstvenoj djelatnosti i sveučilištima, koji Ministarstvo znanosti planira donijeti početkom iduće godine. Mnogi su stava kako bi nove odredbe donijele nekoliko loših pojava, poput smanjenja autonomije sveučilišta te smanjenja postojećih financijskih sredstava.

– Sudeći po ovom prijedlogu, država se postavlja u ulogu vrhovnoga kontrolora, što svakako smanjuje autonomiju i to nije dobro. Postavlja se pitanje financiranja sveučilišta u situaciji kada bi država određivala kvote, a od studenata ne bismo smjeli tražiti školarine već samo upisnine koje ne bi prelazile 60 posto iznosa prosječne mjesečne plaće u Hrvatskoj. Kako će se financirati provedba Bolonjskog procesa? Figurativno – lako je naručiti fini ručak, netko to treba i platiti, ističe Željko Turkalj, dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Njegovu bojazan dijele i ostali dekani većih fakulteta u Osijeku, poput Pravnog i Poljoprivrednog.

– Već smo na Senatu zaključili kako prijedlog novoga zakona donosi prilično radikalne izmjene. Neke dobre, a neke loše. Dio njih nije ni u skladu s tradicijom visokog školstva u Hrvatskoj. Što se tiče financiranja, čini mi se kako će sve ostati na dosadašnjoj razini, što bi nama bilo premalo. Naime, mi se uskoro selimo u triput veći prostor i ne znamo kako ćemo pokrivati te režijske troškove, ističe Vlado Guberac, dekan Poljoprivrede. No, njih dvojica, a i neki drugi dekani razilaze se o pitanju određivanja upisnih kvota, a taj problem drugi hrvatski dekani komentiraju riječima: “Ne želimo da nam političari diktiraju koliko studenata možemo upisati”.

– Mi smo ove jeseni upisnu kvotu smanjili za 10 posto, a iduće ćemo smanjiti još toliko. Na tržištu nije potrebno toliko ekonomista… No, ne bi bilo dobro da nam ih nameće Ministarstvo, a veliko je pitanje bi li dobro odredili kvote. Primjerice, sve privatne visoke škole podignule su cijenu školarina, a opet su prepune, jer se višak studenata ‘prelio’ u te škole, ističe Turkalj.

Dekan Poljoprivrede pak ističe kako on ne vidi problem u novom načinu određivanja kvota.

– Dapače, postojeće kvote su čak malo prevelike. Nije nam ugodno imati negativnu reklamu, kada svake jeseni slušamo u medijima da imamo puno slobodnih mjesta, a naše popunjavanje kvote je zadovoljavajuće, zaključuje Guberac.

Po studentu 3.200 eura

Prema posljednjem istraživanju Eurostata, Hrvatska je s 0,8 posto državnog proračuna koji se izdvajaju za visoko obrazovanje na pretposljednjem mjestu u Europi. Gora je tek Grčka dok, primjerice, Slovenija izdvaja 1,66 posto, a bogata Švedska tri posto. Gvozden Flego tvrdi da naša država za svakog studenta godišnje troši 3.200 eura, Slovenija 6.000, a skandinavske zemlje više od 20.000 eura.

Na milost i nemilost političara

– Politika se u znanost i sveučilišta vraća na velika vrata. Ovim su zakonskim prijedlozima sveučilišta prepuštena milosti i nemilosti političara, odnosno vladajuće koalicije. Strategijske odluke donosit će premijer, koji može biti potpuni diletant za područja znanosti i visokog obrazovanja. Kad god je nad sveučilištima vršeno nasilje, stradavalo je cjelokupno društvo – kaže bivši ministar znanosti, SDP-ov saborski zastupnik Gvozden Flego.(J.B.)

Tekst: Tomislav Levak/Glas-Slavonije.hr
Foto: foto-arhiv 031