Zaostala Slavonija postat će lak plijen razvijenih zemalja

Hrvatska ne gubi samo poziciju na međunarodnim ljestvicama konkurentnosti, nego iznimno loše rezultate bilježi i kad je njezin regionalni razvoj u pitanju. Rezultati istraživanja regionalne konkurentnosti, koje su proveli Nacionalno vijeće za konkurentost (NVK) i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), pokazali su gotovo identične rezultate kao i 2007. godine.

– Konkurentnost nam na globalnoj razini pada iz godine u godinu, a bez nje ne možemo privući znanje i kapital. Ako ovako nespremni uđemo u Europsku uniju, mogli bismo postati potencijalni plijen razvijenijih zemalja – upozorio je predsjednik NVK-a Ivica Mudrinić na predstavljaju rezultata istraživanja i dodao kako “imamo pravo zahtijevati odgovornost za vođenje države koje bi omogućilo rast i razvoj svake županije”.

Najlakši “plijen” upravo su – Slavonci. Na samo dno ljestvice konkurentnosti prikovane su Vukovarsko-srijemska i Požeško-slavonska županija, a neznatno bolje kotiraju Brodsko-posavska (16.) i Virovitičko-podravska (17.). Sve četiri županije, osim slabe konkurentnosti, imaju i najniži indeks razvijenosti, koji je ispod 75 posto državnog prosjeka. Osječko-baranjska županija nešto je uspješnija i zauzela je 13. poziciju. U odnosu na 2007. “preskočila” je Karlovačku i Bjelovarsko-bilogorsku, a pretekla ju je Krapinsko-zagorska županija. Što se tiče vrha, tu je došlo do neznatnih promjena. Varaždinska županija na prvom mjestu odmijenila je Grad Zagreb, što se pripisuje investicijama u poduzetničke zone i u poslovnom sektoru, a treće mjesto zadržala je Istarska županija.

Ono što zabrinjava jest činjenica da nije došlo do smanjivanja razlika između najbogatijih i najsiromašnijih. Grad Zagreb i dalje ima više od tri puta veći bruto društveni proizvod od Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije, a još veće razlike su u udjelu nezaposlenih. Vukovarsko-srijemska s 27 posto nezaposlenih četverostruko premašuje Zagreb (6,1) i Istarsku županija (7,1).

– Tapkamo na mjestu. Osim Osječko-baranjske, sve ostale županije su na posljednjim mjestima. Ako želimo ostvariti neke pomake, mora doći do suradnje između županija na različitim projektima s više klasterskog udruživanja. Mala poduzeća nemaju dovoljnu snagu za inovacije, ni za izvoznu ekspanziju, i zbog toga mora postojati klasterski koncept. Za panonsku regiju to je biti ili ne biti – protumačila nam je rezultate koordinatorica istraživanja, dr.sc. Slavica Singer.

Iznenađujuća percepcija: Slavonci – neutemeljeni optimisti

Zanimljivo je da Slavonci, a pogotovo Osječani, kvalitetu poslovnog sektora doživljavaju boljom nego što govore statistički pokazatelji. Gledajući statističke regije, panonska Hrvatska mnogo je optimističnija od jadranske.

– Optimizam je dobar ako je praćen dobrim politikama i programima koji obećavaju da će se u određenom razdoblju ostvariti pomaci. Ako toga nema, onda je optimizam temeljen na neznanju, što može biti opasno. Smatram da bi trebalo razgovarati sa županima, gradonačelnicima i načelnicima općina i vidjeti koliko su svjesni teške situacije u kojoj se panonska regija nalazi. Ne računajuči Osječko-baranjsku županiju, koja je donekle u boljoj situaciji, mi imamo nezaposlenost u odnosu na Zagreb u omjeru 1 prema 4,5, BDP u omjeru 1 prema 3, a to je nešto tragično i tu ne možete biti optimistični, upozorava dr. Singer.

Dobitnici i gubitnici

Najveći pomak zabilježila je Krapinsko-zagorska županija, koja je s 15. skočila na 11. mjesto, no i dalje zaostaje za županijama koje je okružuju. Varaždinci su zabilježili skok s 4. na 1. mjesto, a Šibensko-kninska županija napredovala je za tri mjesta, i sada se nalazi na desetom. Među gubitnicima ističu se Koprivničko-križevačka (pad sa 7. na 12. mjesto), Bjelovarsko-bilogorska (s 11. na 15.) i Sisačko-moslavačka županija (16. na 19.)

Velike regionalne nejednakosti

Prema riječima Louise Vinton, stalne predstavnice UNDP-a u Hrvatskoj, regionalne nejednakosti hrvatska su stvarnost.

– Prosječna primanja su triput veća u bogatim regijama od primanja u siromašnijim. Regionalni indeks konkurentnosti može biti korisna informacija pri donošenju političkih odluka i dodjele sredstava, s ciljem da u trenutku pridruživanja EU-u Hrvatska bude što ujednačenija, kazala je Vinton.

Tekst: Daniel Radman/Glas-Slavonije.hr