Ledene barijere na Dunavu minirat će vojska

Nakon ledolomaca i brojnih drugih službi, u razbijanje opasnog leda na rijekama i obranu od ledenih poplava u istočnoj Hrvatskoj uključuje se i vojska. U idućih nekoliko dana djelatnici Hrvatske vojske će na Dunavu, gdje je led jači nego na Dravi, provesti probna miniranja, u dogovoru s Hrvatskim vodama.

– Ta razminiranja provest ćemo na mjestima gdje nema pučanstva, kako ne bismo ugrozili ničiju sigurnost. Hrvatske vode će odrediti točne lokacije – istaknuo je brigadni general HV-a Ivan Jurić nakon sastanka u svrhu obrane od leda, održanog u petak u Osijeku.

Ozbiljnost situacije pokazala je činjenica kako su se na njemu našli: čelnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskih voda, vojske, policije, carine, Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Lučke kapetanije, vatrogasaca te stožera za zaštitu i spašavanje Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije.

– Spremni smo čak i za najgori mogući scenarij: da se na Dunavu i Dravi stvore ledostaji, a za 15-20 dana dođe do otapanja snijega u planinama i naglog povišenja vodostaja, koji bi mogao stvoriti ledene barijere – kazao je Dražen Kurečić, pomoćnik ministra poljoprivrede, a njegove riječi potvrdio je i Jadranko Husarić, generalni direktor Hrvatskih voda.

– Četiri ledolomca stalno su angažirana na razbijanju leda na 20-ak kilometara dugom potezu Drave od Aljmaša do Osijeka. U nedjelju počinju raditi četiri mađarska ledolomca, koja angažirano na osnovi međudržavnog sporazuma Hrvatske, Mađarske i Srbije – naglasio je.

Čak 85 kilometara Drave duž Osječko-baranjske županije je pod ledom, a mali hrvatski ledolomci ne mogu se nositi s ledom na Dunavu. Kritične točke pritom su Osijek (Drava) te Apatin i Dalj (Dunav).

– Katastrofe ne poznaju granice i ovo je doista borba s prirodom. Teško je možemo pobijediti, ali možemo ublažiti posljedice. Ne možemo si dopustiti luksuz da se ne pripremimo – zaključio je Zoran Ðuroković, direktor Hrvatskih voda – Vodnogospodarskog odjela Osijek.

Zašto Hrvatska nema ledolomaca?

Novinare je zanimalo i zašto Hrvatska nema svojih pravih ledolomaca.

– Zemlje tzv. istočnog bloka, poput Mađarske i Bugarske, najviše su se opskrbili ledolomcima, nakon katastrofalne 1956. godine, kada su ledene poplave ponajprije pogodile Mađarsku. No neke su u međuvremenu morali otpisati zbog starosti, a ovi i koji stižu, stari su 30-40 godina. Ipak, i te kako su upotrebljivi. Međutim, vrlo je skupo i teško održavati flotu koja vam treba samo u ovakvim situacijama – odgovorio je Ðuroković.

Tekst: T.Levak/Glas-Slavonije.hr
Foto: Jasmina Gorjanski/Foto-arhiv 031