Osijek je u proteklih nekoliko godina doživio pravu
eksploziju proračunske potrošnje, pri čemu
najveći rast bilježe ulaganja u
kapitalne investicije. Pobjednici predstojećih lokalnih izbora morat će pokazati
veliko umijeće da okončaju brojne projekte koje je pokrenula gradska uprava na čelu s
Ivicom Vrkićem, prenosi
Tportal.hr.
Iz dinamike kretanja osječkog proračuna teško bi se moglo zaključiti da je riječ o
središtu regije s velikim gospodarskim problemima. Iz godine u godinu osječki budžet
živahno raste pa je u razdoblju od 2015. do 2020.
udvostručena proračunska potrošnja. U eri gradonačelnika Ivana Vrkića, koji vodi grad od 2013. godine, pokrenuti su
brojni razvojni projekti, što je promijenilo sliku grada na Dravi.
Po vrijednosti se ističu ulaganja u
poduzetničku infrastrukturu, kulturnu baštinu, gospodarenje otpadom i javni prijevoz. Grad, čija je
IT scena među vodećima u regiji, odužio se poduzetnicima gradnjom
modernog IT parka s devet poslovnih zgrada, a trebao bi biti dovršen do ljeta ove godine.
U okviru revitalizacije kulturne baštine pokrenuti su brojni kapitalni projekti u
staroj gradskoj jezgri, od kojih je najvrjedniji obnova osječke Tvrđe. U području prometne infrastrukture najviše se ulagalo u
modernizaciju tramvajske pruge i biciklističkih staza.
Kapitalni projekti značajnim se dijelom financiraju iz fondova EU-a, a Osijek je, uz Rijeku,
najuspješniji veliki hrvatski grad u povlačenju europskih sredstava. U ovoj godini planira se povući više od
103 milijuna kuna, a najizdašnija ulaganja idu za projekt
sanacije odlagališta Sarvaš (
38,4 milijuna kuna) te razvoj i unaprjeđenje osječke Tvrđe (
23 milijuna kuna).
Treba naglasiti da je u drugom mandatu zbog
bolesti gradonačelnika donekle otežano donošenje odluka, što se odrazilo na
sporiju dinamiku realizacije kapitalnih projekata.
Unatoč pandemiji koja je dovela do
poteškoća u punjenju proračuna, trend rasta proračunskih prihoda nastavljen je i prošle godine. Doduše, pod utjecajem koronakrize gradski čelnici morali su provesti
tri rebalansa, od kojih je najveći bio onaj u studenom, kada je proračun smanjen za
47 milijuna kuna.
[klik za uvećanje]
No usprkos rezovima u pandemijskoj godini, gradski budžet nabujao je za gotovo
40 posto dostigavši
765 milijuna kuna. Iz Ureda Gradonačelnika pojašnjavaju kako je proračun ovako značajno rastao i zbog činjenice da je izmijenjena metodologija iskazivanja rashoda za zaposlene u osnovnim školama – proračunskim korisnicima jedinica lokalne samouprave. Naime, rashodi za plaće i drugi rashodi za zaposlene, koji su se do 2019. iskazivali u okviru nadležnoga Ministarstva, od 2020. iskazuju se u okviru nadležnih jedinica lokalne samouprave.
Preraspodjelom u sklopu rebalansa osigurana su sredstva za
pokrivanje gubitaka osječkih poduzeća pogođenih pandemijom, a uštede su provedene na kapitalnim projektima koji se financiraju sredstvima fondova Europske unije i dugoročnim kreditima.
Grad je završio 2020. godinu s viškom prihoda od
22,2 milijuna kuna. Ovaj višak najvećim dijelom je namjenski, odnosno za financiranje investicija u 2021. godini. U 2020. također je prenesen ostvareni višak iz 2019. u iznosu od
24 milijuna kuna te je njime financiran dio rashoda 2020. godine. Proračunska pričuva iznosila je
250 tisuća kuna i u cijelosti je utrošena za pomoć područjima stradalim u potresu, odnosno gradovima
Petrinji, Glini, Sisku i Elbasanu (Albanija).
Inače, u strukturi proračuna najviše novca odlazi na plaće zaposlenih (
260 milijuna kuna), slijede kapitalne investicije (
213 milijuna kuna), materijalni rashodi (
59 milijuna kuna) i subvencije (
57 milijuna kuna).
Ovogodišnji proračun planiran je u visini od
836 milijuna kuna, što je gotovo
10 posto više od prošlogodišnjeg rebalansiranog budžeta.
Više od četvrtine ovogodišnjeg proračuna, točnije
218,6 milijuna kuna, namijenjeno je kapitalnim projektima. U iduće tri godine najviše se planira uložiti u razvoj i unapređenje osječke Tvrđe (
95 milijuna kuna), u deponije i reciklažna dvorišta za zbrinjavanje komunalnog otpada (
84,2 milijuna kuna), u izgradnju i obnovu prometnica
151,8 milijuna kuna te za energetsku obnovu škola i dječjih vrtića (
38 milijuna kuna).
Jedan od važnih projekata koji bi trebao započeti u ovoj godini obnova je bazenskog kompleksa Copacabana. U proračunu je za tu namjenu osigurano 15 milijuna kuna, a ukupna investicija procjenjuje se na 60 milijuna kuna.
U tijeku je i
obnova pješačkog mosta preko Drave, a trebala bi biti dovršena 2022. godine. Ukupni troškovi iznose između
16 i 17 milijuna, a obnova se provodi u tri faze kako bi se izbjeglo to da most dulje vrijeme bude zatvoren. Za ovu godinu predviđena je druga faza radova u vrijednosti od sedam milijuna kuna, a radit će se na hodnoj površini.
U gradu ističu da sve planirane projekte planiraju provesti uz
blag rast kreditne zaduženosti. Inače, koeficijent zaduženosti Osijeka, mjeren omjerom duga i jednogodišnjeg proračuna, iznosi 14 posto, a zakonom je utvrđena gornja granica od 20 posto.
U aktualnom proračunu predviđene su pojačane mjere pomoći poduzetnicima i građanima ugroženim posljedicama pandemije. U sklopu mjera pomoći poduzetnicima u 2021.
ukinuti su porez na potrošnju i porez na korištenje javnih površina. Za ugrožene skupine u sklopu mjera socijalne zaštite predviđen je
mjesečni dodatak za umirovljenike.
Tekst: Tportal.hr
Foto: Osijek031.com