25. studenog obilježavamo
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Ujedno tim datumom započinje kampanja „
16 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja“ koja se svake godine obilježava i traje do 10. prosinca kada obilježavamo
Međunarodni dan ljudskih prava.
Procjenjuje se da na
jedan prijavljeni slučaj obiteljskog nasilja dolazi
10 neprijavljenih, a kad govorimo o silovanjima na jedan prijavljen slučaj silovanja dolazi između
15-20 neprijavljenih. Nasilje je priča s
tisuću lica jer nasilje ne poznaje dob, spol ni socijalni status te je duboko ukorijenjeno u svim sferama društva.
Vrste nasilja u obitelji su:
psihičko, fizičko, ekonomsko, seksualno nasilje i uznemiravanje.
Službeni podaci policije pokazuju da je svake godine prijavljeno između
1400 i gotovo 2000 kaznenih djela, pri čemu je oštećeno između
1500 i 2100 osoba, od čega su žene žrtve u
75% do 80% slučajeva. Po broju žena koje su ubijene svake godine, iz podataka policije vidimo da se radi o broju
od 22 do 45 žena godišnje.
Žene spadaju među najteže
kolateralne žrtve u doba ove pandemije, ali su uglavnom kao takve prešućene. Njih čak 70% je zastupljeno u zdravstvenom sustavu, sustavu socijalne skrbi, odgojno obrazovanom sustavu i uslužnim djelatnostima.
Izuzetno je važna
društvena osuda nasilja i učinkovito sustavno djelovanje svih institucija nadležnih za zaštitu žrtava i kažnjavanje počinitelja. Usvojena Istanbulska konvencija ne primjenjuje se u potpunosti, potrebno je uvesti građanski odgoj u škole da naša djeca od malena usvajaju vrijednosti za tolerantno i zdravo društvo bez nasilja i diskriminacije.
Obvezujemo se da ćemo u svom
saborskom mandatu aktivno sudjelovati u osvještavanju ovog rastućeg problema i pozivamo sve žene koje su žrtve nasilja da prekinu začarani krug šutnje. Budimo si međusobna podrška i ohrabrimo se za prijavljivanje svakog oblika zlostavljanja.
[Martina Grman Kizivat; Marina Opačak Bilić; Martina Vlašić; Iljkić Romana Nikolić]
[Sponzorirani članak]
Nebitno
