Hrvatska je u trideset godina ostala
bez 250.000 učenika, piše
Večernji list, ističući da djecu više
ne gube samo ruralna područja već i gradovi diljem zemlje, u kojima broj učenika osnovnih škola
drastično pada.
Naime, podaci
Državnog zavoda za statistiku o broju učenika u osnovnim školama 2019./2020. u odnosu na broj učenika u 2011./2012. za četiri najveća grada pokazuju kako je samo u
Zagrebu od 2011. porastao broj osnovaca – 4906 ili 8,8 posto; Rijeka ih je izgubila najmanje – 153 ili 1,8 posto,
Osijek je izgubio
856 učenika ili 10,5 posto, a
Split 840 ili 5,9 posto.
Najviše djece izgubili su
Gračac (46 posto),
Knin (40 posto),
Slunj (36,7 posto) te
Županja (36,6 posto). Približno trećinu učenika izgubili su
Kutjevo i Ilok, Petrinja je ostala bez 28,8 posto učenika,
Pleternica bez 28 posto…
Uz Zagreb, rijetki gradovi koji su od 2011. imali porast broja osnovaca su
Dubrovnik (8 posto),
Sveta Nedjelja (13,4 posto),
Poreč (13 posto),
Solin (8 posto),
Zadar (5 posto),
Pula (4 posto), a rekorder je Omišalj na Krku u kojem je broj učenika porastao od 2011. za 145,5 posto.
Povjesničar i politolog
Tado Jurić ističe da je od ulaska Hrvatske u Europsku uniju nestalo 10 posto svih učenika, što je posljedica iseljavanja stanovništva, a ne smanjenja rodnosti kako neki smatraju. Jurić je također istaknuo kako je Hrvatska 1991. imala više od
700 tisuća osnovaca i srednjoškolaca, a 2020. 459.832.
Od ulaska Hrvatske u EU najviše učenika u apsolutnom broju izgubila je
Slavonija, a nije puno bolje ni u
Lici i Zagori. Unatoč manjku učenika, kaže Jurić, broj škola gotovo je istovjetan. Unatoč gubitku stotina učenika u nizu gradova, u njima se povećao broj učitelja, a u nekima za čak nekoliko desetaka.
Inače, kada pada broj djece u školama, ni fakulteti ne mogu popuniti kvote. Tako je u ovoj akademskoj godini ostalo nepopunjeno gotovo 10.000 mjesta.
Tekst: Osijek031.com
Foto: Ilustracija
Nebitno
Muško
