Već je i vrapcima u Slavoniji, ali i diljem lijepe naše jasno da se Zagreb razvija puno brže od ostalih gradova u RH, ali i ostatka Hrvatske u cjelini.
Nemam ništa protiv da Zagreb bude bogat i velik, da ima najveći BDP ili najviše zaposlenih, najveće plaće itd., ali sam protiv, ako se Zagreb ili bilo koji drugi grad ili kraj u hr. bogati nepravedno i na štetu nas ostalih.
Uvažavam činjenicu da je Zagreb glavni grad RH i da je administrativno središte te sjedište najvećih kompanija i banaka, ali to ne smije biti opravdanje za nastavak krivih politika koje su Zagreb pretvorile u bolest iz naslova čije metastaze doslovno isisavaju život iz ostatka Hrvatske, pogotovo Slavonije.
Za ovo nije kriv Zagreb kao grad, niti su krivi njegovi stanovnici, već kako rekoh krive politike koje pod hitno treba mijenjati.
U nastavku ću iznositi rezultate tih krivih politika kroz statističke pokazatelje.
Prema nedavno objavljenim podacima o poslovanju poduzetnika za prošlu 2014. godinu isti su ostvarili ukupni prihod od 619 milijardi kuna od čega na Zagreb otpada 327milijardi kn, što je 53% ukupnog prihoda svih poduzeća u RH.
Neto dobit svih poduzeća u RH prošle je godine iznosila 9,75 milijardi kuna, od čega na poduzeća registrirana u Zagrebu otpada 6,82 milijarde kuna odn. 70%.
Dobit zagrebačkih poduzeća bila bi još veća da jedna novoosnovana firma sa sjedištem u ZG nije prijavila gubitak od 4 milijarde kuna (H-ABDUCO doo firma koju je osnovala Hypo banka i na koju je prebacila nenaplativa i teško naplativa potraživanja)
Dodatno u očaj baca činjenica da su prosječne plaće kod zagrebačkih poduzetnika 16% veće od prosjeka RH, dok su od osječkih veće gotovo 38% ( 5.685 vs 4.116kn)
jer veće plaće znače i veće poreze na plaće što ide u prilog proračunu samog grada Zagreba, pogotovo zbog činjenice da je grad Zagreb ujedno i županija.
U Zagrebu imaju sjedište i sve velike državne firme i sve banke, trgovački lanci, ali i najveći uvoznici koji su poseban problem jer uvoze jeftino smeće zbog čega propada i ono malo preostale domaće proizvodnje i prerade, osobito poljoprivrednih prehrambenih proizvoda.
Od ukupnog uvoza koji je 2014. iznosio 98,9 mlrd. kn, Zagreb je uvezao 60,6 mlrd. ili 61%.
Zagreb kao galopirajući tumor na hrvatskom korpusu
Društvo, politika
Razmještaj stanovništva i prihodi lokalne i regionalne uprave.
Oko 60% (2,55 mio) stanovništva Hrvatske živi u gradovima od kojih 18% (790 tis) u gradu Zagrebu. U ruralnim krajevima raspodijeljeni na 428 općina živi ostatak stanovništva - cca 1,7 mio ili 40% .
Proračunski prihodi svih 127 gradova + grad Zagreb u 2014. iznosili su 14,99 mlrd. kuna od kojih na grad Zagreb otpada 6,6 mlrd. kuna ili 44%
Iz toga slijedi da je proračunski prihod Zagreba po glavi stanovnika iznosio 8.354 kune.
Ostatak gradskog stanovništva (1,76 mio) uprihodio je 4.767 kuna po glavi stanovnika ili tek 57% prihoda Zagrepčana.
Ukupni prihod svih 428 općina iznosio je 3,39 mlrd. kuna ili 1994 kune po glavi stanovnika odnosno 24% prihoda Zagrepčana.
Prihod 20 županija 2014. je iznosio 3,73 mlrd. kuna i većim dijelom je potrošen na plaće zaposlenih i materijalne troškove (hladni pogon) te pripadajuće decentralizirane funkcije (srednje školstvo, zdravstvo,socijala..) dakle bio je uglavnom potpora gradskim proračunima dok su ruralni krajevi opet zapostavljeni.
Oko 60% (2,55 mio) stanovništva Hrvatske živi u gradovima od kojih 18% (790 tis) u gradu Zagrebu. U ruralnim krajevima raspodijeljeni na 428 općina živi ostatak stanovništva - cca 1,7 mio ili 40% .
Proračunski prihodi svih 127 gradova + grad Zagreb u 2014. iznosili su 14,99 mlrd. kuna od kojih na grad Zagreb otpada 6,6 mlrd. kuna ili 44%
Iz toga slijedi da je proračunski prihod Zagreba po glavi stanovnika iznosio 8.354 kune.
Ostatak gradskog stanovništva (1,76 mio) uprihodio je 4.767 kuna po glavi stanovnika ili tek 57% prihoda Zagrepčana.
Ukupni prihod svih 428 općina iznosio je 3,39 mlrd. kuna ili 1994 kune po glavi stanovnika odnosno 24% prihoda Zagrepčana.
Prihod 20 županija 2014. je iznosio 3,73 mlrd. kuna i većim dijelom je potrošen na plaće zaposlenih i materijalne troškove (hladni pogon) te pripadajuće decentralizirane funkcije (srednje školstvo, zdravstvo,socijala..) dakle bio je uglavnom potpora gradskim proračunima dok su ruralni krajevi opet zapostavljeni.
Osijek premda 4. po veličini grad u Hrvatskoj po prihodima znatno je ispod prosjeka ostalih hrvatskih gradova (izuzev Zagreba).
Proračunski prihod Osijeka po glavi stanovnika iznosio je 3.484 kune što je u odnosu na prosjek skupine (4.767kn) tek 73% prosjeka, dok u odnosu na Zagreb ni 42% njegovog prosjeka.
Proračunski prihod Osijeka po glavi stanovnika iznosio je 3.484 kune što je u odnosu na prosjek skupine (4.767kn) tek 73% prosjeka, dok u odnosu na Zagreb ni 42% njegovog prosjeka.
Dio podataka nalazi se na ovom topicu pa da se ne ponavljam: http://www.osijek031.com/viewtopic.php?t=59033
Analiza Večernjeg lista: BDP po županijama 2000/2012.
BDP RH od 2005 do kraja 2014. Izvor HNB
http://www.hnb.hr/statistika/h_ekonomski_indikatori.pdf
http://www.hnb.hr/statistika/h_ekonomski_indikatori.pdf
Valjda ne moram reći da moj glas ide onoj opciji koja će reći KAKO ĆE RIJEŠITI problem ovih nejednakosti ili ih barem ublažiti.
Ad hoc 'rješenja' tipa: tražit ćemo od Zagreba da u Slavoniju uloži 3 mlrd. kuna za mene nisu trajna rješenja koja će dugoročno osigurati rast slavonsko-baranjskog gospodarstva stopama VEĆIM od rasta zagrebačkog.
Takve inicijative gledam u sasvim drugom svijetlu i da se mene pita, bile bi predmet kaznenog progona.
Ad hoc 'rješenja' tipa: tražit ćemo od Zagreba da u Slavoniju uloži 3 mlrd. kuna za mene nisu trajna rješenja koja će dugoročno osigurati rast slavonsko-baranjskog gospodarstva stopama VEĆIM od rasta zagrebačkog.
Takve inicijative gledam u sasvim drugom svijetlu i da se mene pita, bile bi predmet kaznenog progona.
Granice turske Hrvatske? Ne već granica zaposlenih i nezaposlenih:
