Na
probnoj državnoj maturi najviše su podbacili učenici u
Zadarskoj županiji, a najbolji su bili srednjoškolci u
Međimurskoj županiji.
Analiza rezultata probne državne mature pokazuje, naime, da su zadarski srednjoškolci čak deset testova riješili ispod prosjeka. Konkretnije, od ostatka Hrvatske lošije su napisali testove iz hrvatskog jezika, A i B razinu, iz matematike B razinu, iz engleskog B razinu, kao i testove iz bilogije, fizike, geografije, informatike, likovne umjetnosti i sociologije.
Zadarska županija ima 20 srednjih škola koje pohađa oko osam tisuća učenika, a zanimljivo je da oni ni na jednom testu nisu iskočili iznad prosjeka.
Ulaznica za fakultet
Druga je statistički, po broju predmeta iz kojih su učenici podbacili na testu,
Vukovarsko-srijemska županija. Treće mjesto dijele
Šibensko-kninska i
Osječko-baranjska županija. Najbolje su rezultate nakon Međimurske postigli učenici u
Istarskoj županiji koji su bili iznad prosjeka u sva tri obvezna predmeta (u hrvatskom, matematici i engleskom jeziku), i to na obje razine, te u
gradu Zagrebu.
O državnoj maturi u javnosti se najčešće govori kao o
ulaznici na fakultet, no njezina je posebna vrijednost u tome što ona daje jasnu sliku stanja: koji učenici postižu najbolje rezultate i iz kojih škola dolaze i obrnuto.
Motivacija profesora
- Vanjsko je vrednovanje moćan projekt koji bi u konačnici trebao rezultirati podizanjem kvalitete školskog sustava u cjelini. Učenici se sada prvi put mogu usporediti ne samo na razini pojedine regije ili škole već i unutar samih škola, na razini razreda. A to bi trebalo biti motivirajuće za sve - rekao je
Želimir Janjić, državni tajnik za srednje školstvo u
Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Istaknuo je i da u Ministarstvu ozbiljno razmišljaju o tome da se u buduće zakonske propise ugrade elementi koji će
motivirati sve one nastavnike čiji učenici na maturi postižu bolje rezultate, pa i materijalnom.
- Loši rezultati koje su postigli učenici u pojedinim županijama trebali bi zabrinuti sve, i nas, i djecu, i roditelje, i osnivače škola - istaknuo je Janjić. Najavio je da će već u ponedjeljak predstavnici Ministarstva otputovati u
Šibenik, gdje će se održati sastanak s ravnateljima škola s područja Zadarske i Šibenske županije.
- Pokušat ćemo detektirati probleme i dogovoriti moguća rješenje - rekao je Janjić. Smatra da je jedan od bitnih čimbenika koji utječe na slab uspjeh učenika
velika fluktuacija kadra u pojedinim županijama, posebice na područjima od posebne državne skrb. Drugi je razlog
nestručno zastupljena nastava.
Klikni za uvećanje:
Detektiranje problema
Sastanak s ravnateljima škola zbog loših rezultata koje su učenici postigli na državnoj maturi najavljuje i
Ivan Šimunić, pročelnik za društvene djelatnosti Zadarske županije.
- Državna će matura sigurno dobro detektirati probleme. No, moj je stav da ravnatelji škola i bez nje znaju koji im profesori rade dobro, a koji loše - smatra Šimunić.
Opći je stav da su na probnoj maturi najbolje rezultati postigli učenici koje su profesori
namjenski pripremali za taj test.
Tea Dragić Runjak, tvrdi, međutim, da to u njezinoj školi nisu nikada činili.
Čakovečka je
gimanzija utjecala na dobar plasman škola s područja Međimurske županije.
- Mislim da je ključ u radu nastavnika i to koliko su se odgovorno postavili prema tom projektu - rekla je.
Ispit iz vjeronauka su iznad prosjeka riješili samo u Zagrebu
Učenici su iz
hrvatskog jezika na višoj razini u prosjeku riješili 59,22 posto testa. Najlošiji su bili zadarski srednjoškolci koji su bili 2,62 posto ispod prosjeka.
Iz
matematike su na višoj razini učenici u prosjeku riješili 26,43 posto testa. Najviše su zaostali učenici u Zagrebačkoj županiji koji su riješili samo 21,24 posto testa.
Iz
engleskog jezika prosječan je rezultat na višoj razini bio 67,62 posto. Najlošije znanje pritom su pokazali učenici u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
U
prosjeku su učenici riješili samo 64,18 posto testa.
Zanimljivo je da su ispit iz
vjeronauka iznad prosjeka riješili samo učenici u gradu Zagrebu.
Razlike između rezultata najbolje i najlošije županije u Hrvatskoj, ovisno o predmetu, kreću se između 8 i 25 posto.
Tekst: Ivana Kalogjera-Brkić/Jutarnji.hr
Nebitno
Muško
Žensko
