centurion
dakle po 7 puta te pitam koje investcije ti predlazes da Grad pokrene. Da sagrade tvornicu jer je to jaci investicijski multiplikator? Jel to posao grada ? Ili da izgardi gospodarsku zonu ali i da obnavlja rupe po gradu?
Ma zapravo samo nabroj sta bi ti radio od 400M kn
btw. Nemam potrebu za googlom jer mi je makroekonomija kod djulee borozan bila najdrazi predmet na faxu .
Ne očekuješ valjda da se na internetskom forumu iznose projekcije proračunskih rashoda? To ne rade ni oni koji za takve stvari primaju plaću.
Što napraviti sa 400 milijuna? Odnosno 100, kada se odbiju svi troškovi gradske administracije i servisa. Lepeza je ogromna. No od takve rasprave nemamo nikakve koristi, jer je već odlučeno kako će se novci potrošiti. Taman da i netko čita forum 031.
Uljepšavanje trga nije investicija. To zna i ekonomski analfabet. Gradnja mosta može biti investicija, ali gradnja ovog mosta to nije. Naime, taj most neće proizvesti nikakve ekonomske učinke. Taj je most zasad nepotreban, i neće izazvati investiranje. Uređenje škola nije investicija. Krpanje rupa nije investicija. Grad nije tu da nalazi posao građevinarcima, osim ako im nije dužan uslugu ili je korumpiran (centurion je jedan izraz Sanaderove i Kalmetine ekonomije, Hdz-Hdssb način razmišljanja).
Treba se postaviti jednostavno pitanje - što grad može učiniti danas, da postane atraktivniji za privatne investicije? Koja javna investicija izaziva privatne? Infrastrukturno grad Osijek ne može učiniti ništa, a da ne ovisi o državnoj vlasti - a tu bi se moglo štošta - obilaznica, zračna luka, željeznički promet, problemi cestovnog prometa zbog željeznica, sva najatraktivnija zemljišta u gradu također su problematična zbog odnosa sa državom, itd.
Grad može učiniti mnogo po pitanju svojih prihoda - odnosno oslobađanja investitora od svih mogućih davanja koja odlaze u gradski proračun. Dakle, investicija bi trebala biti oslobađanje privatnog investitora od prireza, komunalnog doprinosa i komunalne naknade, kao i prireza na plaće radnika, stimulacije za novo radno mjesto, besplatne koncesije za građevinska zemljišta koja grad ima ili bi ih kupio za tu namjenu, i slične stvari.
Međutim, jasno je zašto to još niti jedna vlast ne radi - ako se počne baviti takvim investicijama, izlaže se problemu da ih retardiran narod prozove da ništa ne rade, jer retardiran narod vidi samo građevinske radove. Plodovi takvih investicija vidljivi su tek nakon nekoliko godina, a gradsku vlast zanima slijedeća godina i ne puno dulje.
A da ne kažem da bez novaca iz komunalija gradska vlast ne može pokrenuti svoje građevinske radove, na kojima se najbolje okreće novac političkih sponzora građevinaraca, i sa kojima se financiraju političke kampanje.
Uređenje trga politika je za slaboumne birače, ili one koji su u mirovini, pa ih baš briga za gospodarstvo.
Sljedeće bi godine trebala započeti dugo očekivana rekonstrukcija osječkog Trga slobode koji se proteže od Kapucinske sve do Ulice Hrvatske Republike. Na ukupnoj površini od 11 tisuća četvornih metara nalazi se pet njegovih podcjelina. Jedna je od ideja da se na jednom od dijelova Trga postavi skulptura "Grupa građana", a obnovljena je i inicijativa, odnosno javna rasprava treba li Spomenik hrvatskim braniteljima, takozvani "radijatori", i dalje ostati na lokaciji uz rub Ulice Hrvatske Republike. S tim u vezi u Gradskoj je upravi potpisan ugovor o izradi projektne dokumentacije za uređenje Trga slobode. Riječ je o izradi idejnog projekta čiji je rok 30 dana, glavnog projekta čiji je rok 40 dana te izvedbenog projekta čiji je rok završetka 20 dana. Cijena sva tri projekta koje je tvrtka Rechner dobila na natječaju iznosi 664 tisuće kuna, a dokumentacije treba biti završena do kraja ožujka sljedeće godine.
">
iako možda se ti kandidiraš i kažeš građaniam da je Trg slobode dobar i da ne treba to radit pa te izaberu 
