Sigurno ste više puta imali goste koje ste vodili u šetnju po Osijeku. Jedna od ulica koju ste im svakako pokazali bila je Ulica Europske avenije, po mnogima najljepša i najreprezentativnija ulica, ne samo u našem gradu, već i u Hrvatskoj, s nizom prekrasnih starih secesijskih zgrada nastalih uglavnom krajem 19. i početkom 20. stoljeća i koje predstavljaju zaštićenu arhitektonsku baštinu. Međutim, isti ti turisti često će postaviti pitanje zašto su te vile u tako lošem stanju i zašto su njihovi predvrtovi zapušteni i neodržavani.
Naime, upravo je to problem koji se javlja kod tih osječkih ljepotica - njihova zapuštenost, a pogotovo zapuštenost njihovih predvrtova. Iako je većina tih zgrada u privatnom vlasništvu i stanari su odgovorni za održavanje pročelja i predvrtova, Grad Osijek već godinama pokušava pronaći rješenje za obnovu pročelja na tim secesijskim vilama kroz model zajedničkog sufinanciranja obnova fasada između grada i stanara, no do sada bez uspjeha. Grad nije uspio dobiti suglasnost svih privatnih vlasnika na sudjelovanje u tom modelu zajedničkog financiranja, a koji zahtijeva da i oni dijelom participiraju u financiranju obnove fasada.
Ono što Grad može učiniti jest obnoviti fasade na zgradama koje su u njegovu vlasništvu, a riječ je o vili Neumann (u kojoj je smještena Galerija likovnih umjetnosti) i vili Gilming-Hengl (u kojoj se nalazi zgrada GISKO-a). Obnovu vile Neumann Grad će financirati s 300.000 kuna iz spomeničke rente, a Županija će dodati 570 tisuća kuna, dok vila Gilming-Hengl čeka izradu elaborata konzervatora nakon čega će se zatvoriti financijska konstrukcija i moći pristupiti obnovi. No, to su samo dvije zgrade u cijelom nizu Europske avenije.
Što se "privatnika" tiče, iako postoje natječaji prema kojima oni mogu dobiti sufinanciranje iz spomeničke rente koje iznosi i do 80% ukupnog troška, interesa za takve natječaje nije bilo. Kako su spomenute vile zaštićena baština, stanari prvo moraju izraditi elaborat i troškovnik od strane konzervatora, kako bi se uopće znalo na koliki udio u sufinanciranja imaju pravo, a stanari nisu bili spremni platiti te početne troškove.
Kao i mnogo puta do sada, spasonosna riječ je, čini se, "fondovi EU-a". Sljedeće godine Hrvatska će ući u EU i moći će povući velika sredstva iz strukturnih fondova EU-a iz kojih se mogu financirati i privatni objekti. Grad se nada kako će obnova ovih najatraktivnijih povijesnih građevina biti prihvatljiva Bruxellesu, ali upozorava i na to da strukturni fondovi također zahtijevaju sufinanciranje od strane lokalne samouprave u iznosu od 20 do 30%, što znači da bi obnova kompletnog niza vila u Europskoj aveniji izvukla puste milijune iz prenapregnutog gradskog proračuna.
To je problem s europskim fondovima: novac se relativno lako može dobiti ako imaš dobar projekt, ali trebaš imati i osigurana sredstva za pokriće vlastite participacije. Stoga treba vidjeti koliko će se novca moći uopće iskamčiti, ali tu se postavlja i pitanje: zašto bi nekim privatnim vlasnicima grad ili EU plaćao održavanje i obnovu pročelja, a drugim privatnim vlasnicima ne? Zato što su ovi privilegirani jer žive u zaštićenim objektima? Come on - imati svoj stan, poslovni prostor ili ordinaciju u tim vilama stvar je prestiža, ali to ima i svoju cijenu. Cijenu koju bi trebali podijeliti i grad i stanari u interesu svih građana i turista grada na Dravi.
Tekst: M.M./Osijek031.com
Foto: Daniel Antunović/Foto-arhiv 031
Monopol odavno nemaju. Ne shvaćam ni zašto očekuješ da će EU tebe slušati kako da troši svoje novce.