Pet mjeseci nakon što je počelo vađenje krvi u ordinacijama obiteljske medicine, sustav je pred krahom!
Liječnicima je ovaj dodatni posao još jednom skratio vrijeme za obavljanje njihove primarne djelatnosti, a pacijenti su ogorčeni dugim čekanjima i time što u pojedinim ordinacijama krv mogu izvaditi samo dva dana u tjednu. Da je svima dosta svjedoči i dr. Rudika Gmajnić, ravnatelj Doma zdravlja Osijek, koji objašnjava kako je vađenje krvi u svim ordinacijama obiteljske medicine kap koja je prelila čašu brojnim liječnicima. Naime, nakon što im je svakodnevni rad usporila i značajno produžila informatizacija, ova nova obavezna dodatna djelatnost ostavlja im jako malo vremena za dijagnostiku i preventivu.
- Stalno slušam pritužbe liječnika. I prije je velik broj njih bio preopterećen, ali sada je situacija mnogo gora. Uz informatizaciju, u prosjeku 70-ak pacijenata dnevno i sada vađenje krvi teško se radi. Preventiva kojoj bismo trebali posvetiti jedan sat u radnom danu nešto je čime se uopće ne mogu baviti. Liječnici i sestre rade kao na traci, a u čekaonicama su gužve, kaže dr. Gmajnić te dodaje kako je ključ novonastalog problema činjenica da se novi propis o vađenju krvi u ambulantama provodi jednako u cijeloj Hrvatskoj.
- Mogućnost ambulantnog vađenja krvi je odlična ideja za sve ljude koji žive na većoj udaljenosti od centralnih laboratorija, poput ruralnih mjesta i otoka. Njima je na ovaj način drastično poboljšana kvaliteta zdravstvene usluge. No, propisu se gubi smisao kada je riječ o ordinacijama koje se nalaze na gradskom području, posebno u neposrednoj blizini centralnog laboratorija. Ljudi čekaju u redovima kod svojih liječnika da im se izvadi krv, a kroz prozor čekaonice gledaju u centralni laboratorij koji je sada poluprazan! Hrvatska je heterogena država i treba shvatiti da ne moraju i ne mogu isti propisi vrijediti za sve, kaže dr. Gmajnić.
Odluku treba preispitati
Iz Doma zdravlja Osijek kažu da je nužno što prije odluku o ambulantnom vađenju krvi preispitati, ali ne očekuju da će Ministarstvo to uistinu i učiniti. "Logično je da se, nakon što se u poslovanje nekog subjekta unese veća promjena, njena funkcionalnost nakon određenog roka preispita i evaluira. To bi trebalo sada učiniti s vađenjem krvi. Razgovarati s liječnicima. Vidjeti gdje je propis donio dobro, a gdje nema smisla, i onda ga prilagoditi. Trenutno postoji velik broj ljudi kojima ambulantno vađenje krvi nije poboljšalo razinu zdravstvene zaštite, nego ju je smanjilo", upozorava dr. Gmajnić.
od 60 do 110 pacijenata
Većina obiteljskih ordinacija ima od 1.500 -2.500 osiguranika u skrbi i dnevni posjet od 60 -110 pacijenata. Taj broj je trostruki svjetski standard (Svjetska zdravstvena organizacija definira standard od 25 pregleda dnevno). Očito je stoga da je i prije vađenja krvi vrijeme koje liječnik može posvetiti pacijentu bilo nedovoljno, a ono je sada dodatno smanjeno novim obvezama koje je nametnulo ministarstvo.
Autorica: Ivana Kukić-Solar/Glas-Slavonije.hr
