Kopački rit, taj neprocjenjivi baranjski dragulj, još je uvijek, nažalost, samo park prirode, a hoće li ikada biti nacionalni park, pokazat će vrijeme i politika!
Park prirode ili nacionalni park - to je tema o kojoj se priča već godinama. Mišljenja su podijeljena, forumi vrve raznoraznim prepucavanjima, a sve će ipak završiti onako kako kažu političari. O tome će, naime, odlučiti većina u Saboru.
No neosporno je da Kopački rit pripada “društvu” osam hrvatskih nacionalnih parkova - Brijunima, Kornatima, Krki, Mljetu, Paklenici, Plitvičkim jezerima, Risnjaku i Sjevernom Velebitu. Inače, Kopački rit nalazi se na krajnjem sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske, odnosno dio je širega geografskog područja istočne Hrvatske.
Mikuška: Mora biti nacionalni park!
To je ravničarski dio geografske cjeline Baranje, u sastavu Osječko-baranjske županije, pretežito nizinskog područja između rijeka Drave i Dunava te državne granice s Republikom Mađarskom. Prostire se sjeverno od rijeke Drave od ušća Drave u Dunav te uzvodno Dunavom na njegovoj lijevoj i desnoj obali do nekadašnjeg pristaništa Kazuk. Istočna granica Parka prirode utvrđena je državnom granicom prema Republici Srbiji.
- Kopački rit mora i treba biti nacionalni park - isključiv je poznati slavonsko-baranjski prirodoslovac i bivši djelatnik Javne ustanove PP Kopački rit, Tibor Mikuška, koji navodi čitav niz razloga zbog čega bi tako trebalo biti.
Rit je “jači” od drugih
Tvrdi, naime, da Kopački rit prijelaz na “višu stepenicu” zaslužuje zbog svojih prirodnih vrijednosti, zbog čega je mnogo “jači” od nekih nacionalnih parkova, posebice najbližeg mu NP-a, Dunav-Drava u susjednoj Mađarskoj. Područje Kopačkog rita spada u europske fenomene, između ostaloga, zbog rasporeda bara i greda koji mu daju jedinstven izgled. Cijelo poplavno područje poprima izgled delte, a jedinstveno mu je što rijeka Dunav u svom srednjem toku, uz pomoć rijeke Drave, stvara takozvanu unutrašnju deltu. Takav fenomen kod drugih europskih rijeka u ovakvom obliku nije poznat te mu daje čak i svjetski značaj. Riječ je o jednoj od najvećih fluvijalno-močvarnih nizina u Europi koja tijekom godine značajno mijenja svoj izgled, ovisno o intenzitetu plavljenja (pretežno iz Dunava). Na području Kopačkog rita gnijezdi se oko 260 vrsta različitih ptica, a mnogim je vrstama privremeno boravište na putu od sjevernih prema južnim, toplijim krajevima i obratno. U vodi ima 40-ak vrsta riba, dok je suhi dio idelano mjesto za više različitih vrsta sisavaca. Sve spomenuto, samo su neki od aduta baranjskog bisera prirode.
Od vlasti do vlasti
- "Zakonski je prvo potrebno stvoriti stručnu podlogu, nakon čega slijedi javna rasprava, na čijem temelju resorno ministarstvo Saboru predlaže proglašenje nacionalnim parkom" - objašnjava cjelokupni proces Mikuška, navodeći kako stručna podloga postoji, ali je nije izradio nadležni državni zavod koji u vrijeme njezine izrade nije ni postojao. Ističe kako je malo poznato da je još Vladimir Šeks predlagao proglašenje Kopačkog rita nacionalnim parkom, ali je nakon izbora i prvih promjena na vlasti, cijeli prijedlog završio u nečijoj ladici.
- "Za vrijeme ministra zaštite okoliša u koalicijskoj vladi, Bože Kovačevića, mnogi su projekti stopirani, kao i ovaj o Kopačkom ritu, a u mandatu je realizirao samo dva minijaturna projekta, više vezana uz lokalnu zajednicu" - kaže Mikuška, nastavljajući kako tu nije kraj priče. Novim promjenama na vlasti, naime, pitanje proglašavanja Kopačkog rita nacionalnim parkom pokrenuli su SDP-ovi saborski zastupnici, tada kao oporba. No “pozicija”, ovaj put s HDZ-ovom većinom, ni tada nije prihvatila brojna obrazloženja. Podsjetimo, u ožujku 2005. godine saborski su se klubovi podijelili oko SDP-ove inicijative - dio ih je držao da bi se samo na taj način to područje odgovarajuće zaštitilo od devastacije, a dio ih je smatrao da je postojeći režim zaštite sasvim dovoljan. Jedan od trojice predlagatelja, Ivica Pančić, istaknuo je da bi se, proglasi li se Kopački rit nacionalnim parkom, to područje kvalitetnije zaštitilo od devastacije, a bila bi zaštićena i njegova biljna, odnosno životinjska raznolikost. Prema njegovim ondašnjim tvrdnjama, na području Kopačkog rita na djelu je nekontrolirana sječa, ništa se ili premalo čini na pošumljavanju a lovi se nekontrolirano. Smatrao je i da bi cijeli kraj gospodarski prosperirao.
Šumarski lobi i eksploatatori lovišta
Uz sve to, valja istaknuti kako je tadašnji pravaš, Pero Kovačević, konstatirao čak kako je Kopački rit nacionalnim parkom proglasio i ratni zločinac Mile Martić, iako je sve ostalo devastirao. HDZ je bio stava da je režim zaštite koji propisuje Park prirode sasvim dovoljan da se zaštiti tamošnji biljni i životinjski svijet, na čemu je ostalo do današnjeg dana. Šest godina poslije, Mikuška nas uvjerava kako bi svoj posao trebalo odraditi Ministarstvo kulture, naglašavajući kako se očito i nadalje osjeća jak utjecaj šumarskog lobija i eksploatatora tamošnjih lovišta koja naziva - ilegalnima.
Ovih se dana na prostoru Kopačkog rita okupilo dvadesetak novinara iz Austrije, Njemačke, Slovenije, Mađarske, Srbije i Hrvatske, a svrha putovanja koje je organizirao WWF uz pomoć Euronatura i lokalnih partnerskih nevladinih organizacija, bilo je upoznavanje novinara s “europskom Amazonom”, jednim od najvećih preostalih poplavnih područja u ovom dijelu svijeta. Zanimljivo bi bilo pročitati njihova razmišljanja o onome što su vidjeli i čuli, posebice o dijelu koji se odnosi na dugogodišnje pitanje - Kopački rit, park prirode ili nacionalni park.
Od 1993. i na popisu Ramsarskih područja
Kopački rit je 1993. godine uvršten na popis Ramsarskih područja. Na toj su listi područja zaštićena Konvencijom o vlažnim područjima od međunarodnog značaja, osobito kao staništima ptica močvarica, koja je 1971. godine potpisana u iranskom gradu Ramsaru (tzv. Ramsarska konvencija). Na temelju ove konvencije, koje je Hrvatska punopravna članica od 1991. godine, do danas je na popis Ramsarskih područja ukupno u svijetu uvršteno 1.700 područja koja pokrivaju više od 150 milijuna hektara. Osim na Ramsarskoj, Kopački rit je i na listi programa IBAs (Important Bird Areas). Taj je program razvio BirdLife International (globalno udruženje za zaštitu ptica, njihovih staništa i globalnu biološku raznolikost, koje ljude upućuje u smjeru održivog korištenja prirodnih resursa) kako bi odredio, pratio i zaštitio globalnu mrežu područja koja su važna kao staništa za ptice i ostalu biološku raznolikost.
Nacionalni parkovi lani zaradili 353 milijuna kuna
Podatak da je u 2010. osam nacionalnih parkova u Hrvatskoj uprihodilo više od 353 milijuna kuna pokazuje da su NP-i jedan od nesumnjivo najatraktivnijih turističkih proizvoda u Hrvatskoj. Plitvička jezera najpoznatiji su simbol domaće turističke ponude koji agencije, kako domaće, još više i strane, redovito uključuju u svoje aranžmane. Stoga i ne čudi podatak da su upravo u ovom NP-u lani ostvarili 36 milijuna dobiti, a posjetilo ga je čak 962.000 turista. Općenito je lani broj posjetitelja hrvatskih nacionalnih parkova povećan za oko dva posto. Posjetio ih je 2,1 milijun turista, uglavnom stranih. Podaci Ministarstva kulture o prihodima pokazuju da su na Plitvicama zaradili mnogo više nego ostali. Ukupni prihodi tog NP-a iznosili su 209 milijuna kuna. Na drugom je mjestu po posjećenosti NP Krka, u čijim je ljepotama uživalo oko 670.000 posjetitelja, na trećem su Brijuni s oko 150 tisuća posjetitelja, slijede NP Paklenica (113.000 turista), NP Mljet (96.000 turista), NP Kornati (86.000 turista) te na samom začelju NP Risnjak (17.000 turista) te NP Sjeverni Velebit (15.000 turista). Iako je po ukupnom prihodu uz bok Brijunima, na drugom mjestu po posjećenosti je NP Krka. Godišnje njegove ljepote pohodi oko 670 tisuća turista, od čega gotovo 600 tisuća stranaca. Dok Plitvice, Brijuni i Krka, godišnje donesu gotovo 90 posto prihoda, ostali NP-i su u tom znatno manje izdašni. U NP-u Mljet prošlu su godinu zaključili prihodom od 11, u NP-u Kornati s 8, a u Paklenici sa 7,6 milijuna kuna, dok su i po prihodima Risnjak i Sjeverni Velebit na samom začelju s lanjskim prihodom od 5, odnosno tri milijuna kuna.(A.J.)
Autor: Ivica Getto/Glas-Slavonije.hr
Foto: M.M/foto-arhiv 031
. Toliko se praviš pametna i pljuckaš po Stelli koja iznosi OSOBNI stav na osnovu svojih iskustava i obilazaka. A ti? 
ops:"> Argumenti su ti kao uzeti iz usta osobe imena Tibor, koji iznosi svoje stavove isključivo iz OSOBNIH interesa. Ta znamo da je on bivši djalatnik navedene institucije. Zašto nije opravdao svoju plaću i postigao bolji status parka? Zašto je morao otići iz njega? Zašto koristiš tu sintagmu "najveće močvara"? Znaš li ti što je to uopće? Kopački rit nije močvara nego ono što mu i ime kaže - RIT! Zato molim te ne lupetaj više gluposti, malo se informiraj, provedi koji mjesec u ritu, obiđi i druga njemu slična područja pa onda pametuj. Do tada - bolje šuti. 
