Ekoproizvodi preskupi Osječanima

Pojmovi ekološki i zeleno sve su prisutniji među Osječanima, koji se rado odazivaju na sve organizirane prodaje ili prezentacije zdrave hrane. Jedna od redovitih akcija je i Zeleni četvrtak na osječkoj tržnici, gdje se svakoga tjedna nude razni proizvodi proizvedeni na zdrav način. No zdravo ujedno znači i skuplje, a što potvrđuje i Božica Perić, vlasnica “Mini sirane Perić” iz Viškovaca.

- Mnogi si ne mogu priuštiti više cijene ekološki uzgojene hrane i odustanu od kupnje. Ima i ekološki osviještenih građana, no viša cijena potpuno je opravdana. Mi imamo svoju farmu, svoje mlijeko i proizvodnja nam je skuplja, između ostaloga, i zbog bolje i skuplje hrane koju moramo dati govedima” kaže Perić.

A da ekoproizvode građani upotrebljavaju tek u slučaju krajnje nužde, odnosno zbog bolesti, potvrđuje i Danijel Gall, prodavač na štandu "Clusterbioqa".

- Ciljano kupuju vino, ulja i tri vrste meda, i to u svrhu izlječenja od alergija, prehlada... kaže Danijel Gall.

No drukčije iskustvo ima pčelar Milan Kramer, koji smatra da su se građani u posljednjih nekoliko godina opametili i da gledaju na kvalitetu, a manje na cijenu.

- Kupci traže brojne proizvode koji ne sadržavaju kemijska sredstva. Primjerice, propolisa ima malo, ali je cijena viša, i to stoga što je to izuzetno zdrav proizvod. To ljudi znaju, zaključuje Kramer.

Autor : M.Mihelić/Glas-Slavonije.hr

dragi vegani i vegetarijanci,moja hrana sere po vasoj!

kyx

dragi vegani i vegetarijanci,moja hrana sere po vasoj!

  Dobra, bolja, najbolja . Stiže kikiriki .

Eko proizvodnja je otprilike kao proizvodnja prije 100 ili 200 godina.

Dakle ... ona ne iziskuje visokosifisticirane i napredne postupke u proizvodnji.

Ona iziskuje samo puno vise rada. A ekoproizvodjaci cijene svoj rad i zato su ti proizvodi skuplji.

u ameriki jedna ekološki uzgojena paprika košta 1 dolar. isto toliko košta i hamburger u nekom mcshitu. pa vi vidite zašto se ameri nezdravo hrane. razlika između nas i njih po tom pitanju je što je kod nas preskup i junk food.

A da se plasira studentima preko studentskog centra - cijena nije bitna može biti i napuhana duplo...npr. 1L mlijeka je sada 15 kn u stucu. Studenti plate 3,7 kn ostatak država.
Tuna npr u konzervi je mislim 13-15 kn a u konzumu je ispod 5 kn ako se ne varam...

Ja sam za eko proizvode studnetima - za boga miloga studenti nemaju ni jabuku za kupiti u stucu poslje ručka!!! Ja sam sa sela pa imam sve te proizvode, dopremim od kuće...čak i vodu...

Ica

A da se plasira studentima preko studentskog centra - cijena nije bitna može biti i napuhana duplo...npr. 1L mlijeka je sada 15 kn u stucu. Studenti plate 3,7 kn ostatak država.
Tuna npr u konzervi je mislim 13-15 kn a u konzumu je ispod 5 kn ako se ne varam...

Ja sam za eko proizvode studnetima - za boga miloga studenti nemaju ni jabuku za kupiti u stucu poslje ručka!!! Ja sam sa sela pa imam sve te proizvode, dopremim od kuće...čak i vodu...

malo sam racunao,pa jos malo pa koliko nesta platis preko ikice,za te iste novce mozes kupit u trgovini,to je toliko pranje novca da to nije istina.--

frosty

malo sam racunao,pa jos malo pa koliko nesta platis preko ikice,za te iste novce mozes kupit u trgovini,to je toliko pranje novca da to nije istina.--

Dosta proizvoda možeš u trgovini/trgovačkim centrima kupiti po manjoj cijeni, a njihova "prava" cijena po kantinama i STUC-u je veća (jogurti, sokići i sl.).

Tako da, kad vidiš koliko ti uzmu s iksice i dok dodaš za te iste proizvode, dođeš do računice da je isplativije kupovati u trgovinama/trgovačkim centrima.

A što se tiče ponude u STUC-u, Campusu i sl...stalno se nešto ukida...sad više ni mlijeko ne možemo kupiti kao prije. Do kraja 2010. godine, 5 mlijeka sam plaćala oko 7-8 kn, a sada se, blago rečeno, možemo slikati, jer je i to ukinuto. Pročitala sam da je forumaš Ica u ovoj temi napisao nešto više o tome.

Malo offtopic...ali bilo je super kad je radila ona trgovinica u STUC-u pa se moglo svašta kupiti, a ne na onoj traci, moraš doći za vrijeme ručka ili večere i čekati s hrpom studenata koja čeka kako bi pojeli špagete, neko meso i td.

Ajd, bar u Campusu je to odvojeno...ali kako mlijeko više ne možemo kupovati kao prije...tamo mi se jedino isplati otići samo nekad na ručak.

sto bi se reklo,prošla baka s kolačima.....

Ne razumijem, kakvu to skuplju hranu jedu eko krave?! Ja mislim da je baš suprotno i da zbog toga daju manje mlijeka pa je proizvod skuplji.

PEGY

Ne razumijem, kakvu to skuplju hranu jedu eko krave?! Ja mislim da je baš suprotno i da zbog toga daju manje mlijeka pa je proizvod skuplji.

Jedu hranu koja ne bi trebala biti tretirana koje-kakvim herbicidima, pesticidima i umjetnim gnojivima. Stoga je pri uzgoju takve stočne hrane, manji prinos po jedinici mjere što hranu automatski čini skupljom.

simo031

PEGY

Ne razumijem, kakvu to skuplju hranu jedu eko krave?! Ja mislim da je baš suprotno i da zbog toga daju manje mlijeka pa je proizvod skuplji.

Jedu hranu koja ne bi trebala biti tretirana koje-kakvim herbicidima, pesticidima i umjetnim gnojivima. Stoga je pri uzgoju takve stočne hrane, manji prinos po jedinici mjere što hranu automatski čini skupljom.

aha! kužim!

samo...mislila sam da su eko krave na pašnjaku veći dio godine

Sumnjam da se više može ostvariti bilo što eko u bilo kojoj zemlji svijeta...svuda su pesticidi, herbicidi, gmo se proširio...tako da pojam eko nije baš ono što mi mislimo...eto može se ipak pokušati što ekološkije uzgajati...

Stuc je tema sam po sebi, tako da moramo malo offtopic se dotaknuti - ipak je to potencijalno veliko tržište: Studenti Republike Hrvatske. Samo to očito nitko ne vidi, ili vidi ali ne haje. Ili vidi ali nema koristi...neznam u čemu je problem. Zašto je stucu u interesu da studenti kupuju mlijeko preko konzuma i lidla? Jabuke, šljive...npr kad je sezona šljiva ja bi volio kupiti koju šljivu pa pojesti...Samo, ja pojedem šljive jer mi roditelji donesu jer imam kod kuće šljivik. - a što oni koji nemaju kod kuće šljivik, trešnje, kruške, jabuke, grožđe...

Znači studenti se žale da nemaju proizvoda a seljaci se žale da nemaju gdje prodati - jel tu netko vidi očito riješenje problema studenata i seljaka?

EKO PROIZVODI STUDENTIMA. Seljaci se trebaju udružiti u nekakvu zadrugu ili d.o.o. ili kako već to ide a u smislu zajedničkog nastupa gdje mogu onda dati državi - stucu, ponudu svojih proizvoda! Zar to nije u interesu ministarstava raznih...?

Ingo

Eko proizvodnja je otprilike kao proizvodnja prije 100 ili 200 godina.

Dakle ... ona ne iziskuje visokosifisticirane i napredne postupke u proizvodnji.

Ona iziskuje samo puno vise rada. A ekoproizvodjaci cijene svoj rad i zato su ti proizvodi skuplji.

Djelomično si u pravu. Ekoproizvodnja nikako nije kao proizvodnja prije 100 ili 200 godina, možda samo kod Amiša koji još uvijek oru pomoću konja i volova. U današnjoj ekoproizvodnji se također koristi najsuvremenija mehanizacija, također se siju i najnovije sorte i hibridi. Naravno, velika se važnost pridaje autohtonim sortama bilja i pasminama stoke. Bit ekoproizvodnje je ograničena uporaba sredstava za zaštitu bilja i umjetnih gnojiva. Zabranjeni su pospješivači i retardanti rasta, kao i hormoni u stočarstvu. Dopuštena su određena sredstva za zaštitu bilja i to u prvom redu ona na biljnoj bazi i ona koja nisu toksična za druge organizme i koja ne kontaminiraju podzemne vode. U ekološkom stočarstvu nisu zabranjeni koncentrati, ali su ograničeni na udio od 10 - 20%.
Više je razloga zašto su ekoproizvodi skuplji od ekoloških. Osim nekih klasičnih tržišnih zakonitosti ponude i potražnje, na veću cijenu uvelike utječu i osjetno manji prinosi ekoloških proizvoda.
Već sam negdje prije pisao na ovom forumu kako bi bilo dobro kada bi grad sufinancirao uvođenje ekoloških namirnica u osječke dječje vrtiće, no od ove sadašnje vlasti ne treba očekivati nikakve inventivne poteze.

Ica

Sumnjam da se više može ostvariti bilo što eko u bilo kojoj zemlji svijeta...svuda su pesticidi, herbicidi, gmo se proširio...tako da pojam eko nije baš ono što mi mislimo...eto može se ipak pokušati što ekološkije uzgajati...

...koji uopce nisu neophodni u poljoprivredi i bez kojih se definitivno moze jednako uspjesno raditi i imati prinose.

Može, ali su bolji prinosi kada ti 50 % pšenice ne pojede korov. Više jabuka ostane na grani ako ih se pošprica...i tako dalje...Lijepo pošpricaš i nemoraš okopavati kukuruze - zar ne!?

http://ekovet.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=108&Itemid=160

Ica

Može, ali su bolji prinosi kada ti 50 % pšenice ne pojede korov. Više jabuka ostane na grani ako ih se pošprica...i tako dalje...Lijepo pošpricaš i nemoraš okopavati kukuruze - zar ne!?

sto se tice jabuka: meni osobno je uvijek draze otici na selo kod starog (razvedeni su mi starci) i pojesti onu ruznu, ali socnu i finu jabuku, nego ono govno umjetno iz konzuma.
a sto se tice zita, suncokreta, kukuruza... bas zbog toga sam napisao da se moze bez pesticida jer ne govorim bez argumenata. doduse, to je neka parcijalna eko proizvodnja jer koristi umjetna gnojiva (bez toga ne moze), ali zadnjih 10 godina nije potrosio jednu bocu pesticida, a prinosi su nista manji, nego inace (cak stovise, i veci su prinosi jer covjek zna posao za razliku od 60% hrvatskih poljoprivrednika).

Ima nacina da se radi dosta jeftino i samoodrzivo.
Radi se na principu da se napravi umjetni ekosustav,sadi se odredena vrsta biljki,drveca da bi se postigao odredeni efekt i reicmo uzima se neki nametnik koji ce jesti drugog nametnika..
Za pocetak treba malo truda,ali kasnije se samo isplati,gledao neki dokumentarac prije godinu dana,covjek napravio citavu "farmu" takvu

Većina VEĆINA naših poljoprivrednika su u nekoj vrsti eko proizvodnje kada bi ih se usporedilo s europskim ili američkim farmerima (o korporacijama da ne pričam) ne zato što to znaju i žele već JER NEMAJU LOVE da isfinanciraju sve moguće agrotehničke izmišljotine (a neke su stvarno samo fora za uzimanje love).
Naš seljak nema novaca za hormone u stočarstvu, antibiotike koristi samo kad baš mora zvati veterinara (ipak češće životinja završi u kobasicama nego na liječenju). Isto je i sa pesticidima, koriste se samo najnužniji. O umjetnom gnojivu da i ne pričam jer toliko je poskupjelo u zadnjih 5 godina da su ga seljaci izbacili iz osnovne gnojidbe, a koriste još samo za prihranu.
Problem je u BIROKRACIJI i papirologiji jer svima su puna usta pretpristupnih uvjeta kojih se naši moraju pridržavati i prilagoditi, pa tako ako nema uloženo barem 50 tis.kn u papire koji govore kako je on eko onda kao nije eko proizvođač! Jer danas se vjeruje samo papiru. Mi navodno nismo konkurentni, to slušamo svaki dan barem jedan put!! Pa kako će naše krave biti konkurentne kada nisu na kojekakvim derivatima masnih kiselina,glikolima i dioksinima i nemogu dati traženih 10-15.000 lit mlijeka u 305 dana. Naše krave daju oko 7000lit mlijeka u standardnoj laktaciji i jedu kukuruz,djetelinu i (ako se ima love) dobiju suncokret i soju(što je skupo pa većina i ne kupuje). Naši vočari isto nisu konkurentni jer ne špricaju barem 20 x u tijeku vegetacije pa im plodovi većinom završe u 2.klasi zbog kojekakvih flekica i crvića, sunčanih opeklina jer nemaju mreže, a i prinosi po stablu su manji jer nemaju navodnjavanje-zato kada zagrizete naše voće imate puna usta okusa, a ne vodene kaše.
Mislim da su naši proizvodi kvalitetniji od onih s kojima nas uspoređuju i tjeraju da postanemo kao oni.

PEGY

Većina VEĆINA naših poljoprivrednika su u nekoj vrsti eko proizvodnje kada bi ih se usporedilo s europskim ili američkim farmerima (o korporacijama da ne pričam) ne zato što to znaju i žele već JER NEMAJU LOVE da isfinanciraju sve moguće agrotehničke izmišljotine (a neke su stvarno samo fora za uzimanje love).
Naš seljak nema novaca za hormone u stočarstvu, antibiotike koristi samo kad baš mora zvati veterinara (ipak češće životinja završi u kobasicama nego na liječenju). Isto je i sa pesticidima, koriste se samo najnužniji. O umjetnom gnojivu da i ne pričam jer toliko je poskupjelo u zadnjih 5 godina da su ga seljaci izbacili iz osnovne gnojidbe, a koriste još samo za prihranu.
Problem je u BIROKRACIJI i papirologiji jer svima su puna usta pretpristupnih uvjeta kojih se naši moraju pridržavati i prilagoditi, pa tako ako nema uloženo barem 50 tis.kn u papire koji govore kako je on eko onda kao nije eko proizvođač! Jer danas se vjeruje samo papiru. Mi navodno nismo konkurentni, to slušamo svaki dan barem jedan put!! Pa kako će naše krave biti konkurentne kada nisu na kojekakvim derivatima masnih kiselina,glikolima i dioksinima i nemogu dati traženih 10-15.000 lit mlijeka u 305 dana. Naše krave daju oko 7000lit mlijeka u standardnoj laktaciji i jedu kukuruz,djetelinu i (ako se ima love) dobiju suncokret i soju(što je skupo pa većina i ne kupuje). Naši vočari isto nisu konkurentni jer ne špricaju barem 20 x u tijeku vegetacije pa im plodovi većinom završe u 2.klasi zbog kojekakvih flekica i crvića, sunčanih opeklina jer nemaju mreže, a i prinosi po stablu su manji jer nemaju navodnjavanje-zato kada zagrizete naše voće imate puna usta okusa, a ne vodene kaše.
Mislim da su naši proizvodi kvalitetniji od onih s kojima nas uspoređuju i tjeraju da postanemo kao oni.

mi nismo konkurentni jer kod nas svaki ku... misli da moze raditi taj posao. previse se omalovazava taj posao. kao sto svatko ne moze biti doktor, odvjetnik, voditi kvalitetnu firmu, tako ne moze ni ovo svaki tupan raditi.
i dok se ne promjeni ta svijest, dok seljak cijelo vrijeme ocekuje samo neke poticaje i pomoci od drzave i dok samo razmislja kako ce uz sto manje rada zaraditi dobar novac, dotad mi necemo biti konkuretni. nabija dugove iz godine u godinu i samo sere po drzavi, umjesto da shvati da je ipak mozda u njemu problem.

Što znači biti konkurentan? Ovdje se to može prevesti i kao biti najjeftiniji. Znamo da kvaliteta ima cijenu, isto tako znamo za damping cijene i uništavanje kvalitetnije konkurencije. Nije sve bijelo-crno!

PEGY

Većina VEĆINA naših poljoprivrednika su u nekoj vrsti eko proizvodnje kada bi ih se usporedilo s europskim ili američkim farmerima (o korporacijama da ne pričam) ne zato što to znaju i žele već JER NEMAJU LOVE da isfinanciraju sve moguće agrotehničke izmišljotine (a neke su stvarno samo fora za uzimanje love).
Naš seljak nema novaca za hormone u stočarstvu, antibiotike koristi samo kad baš mora zvati veterinara (ipak češće životinja završi u kobasicama nego na liječenju). Isto je i sa pesticidima, koriste se samo najnužniji. O umjetnom gnojivu da i ne pričam jer toliko je poskupjelo u zadnjih 5 godina da su ga seljaci izbacili iz osnovne gnojidbe, a koriste još samo za prihranu.
Problem je u BIROKRACIJI i papirologiji jer svima su puna usta pretpristupnih uvjeta kojih se naši moraju pridržavati i prilagoditi, pa tako ako nema uloženo barem 50 tis.kn u papire koji govore kako je on eko onda kao nije eko proizvođač! Jer danas se vjeruje samo papiru. Mi navodno nismo konkurentni, to slušamo svaki dan barem jedan put!! Pa kako će naše krave biti konkurentne kada nisu na kojekakvim derivatima masnih kiselina,glikolima i dioksinima i nemogu dati traženih 10-15.000 lit mlijeka u 305 dana. Naše krave daju oko 7000lit mlijeka u standardnoj laktaciji i jedu kukuruz,djetelinu i (ako se ima love) dobiju suncokret i soju(što je skupo pa većina i ne kupuje). Naši vočari isto nisu konkurentni jer ne špricaju barem 20 x u tijeku vegetacije pa im plodovi većinom završe u 2.klasi zbog kojekakvih flekica i crvića, sunčanih opeklina jer nemaju mreže, a i prinosi po stablu su manji jer nemaju navodnjavanje-zato kada zagrizete naše voće imate puna usta okusa, a ne vodene kaše.
Mislim da su naši proizvodi kvalitetniji od onih s kojima nas uspoređuju i tjeraju da postanemo kao oni.

Al' ga i ti nadrobi!
Naše krave u prosjeku na žalost ne daju ni tih 7000 litara. Glavni razlog niskoj proizvodnji je jako loša educiranost proizvođača. Država je podijelila kredite kroz operativni program razvitka govedarske proizvodnje kojekakvim bezveznjacima koji nemaju pojma o uzgoju muznih krava. Ako hoćeš nekakav rezultat onda u proizvodnju moraš uložiti ne samo dodatni novac nego i ZNANJE.

maaa kakva EKO proizvodnja...???
ekološki čista zemlja postoji kod nas..ali koje je to sjemenjejoš uvijek ekološko...nabavlaj se iz X.Y zemalaj a iz njega raste GMO...
Nema ni domaćeg bijeloga luka...
Ovdje treba jakooo velika edukacija, labasi koji prate ekološki čisto sjeme...tko to ima na ovom području...
???