Kome se ne sviđa hrana u vrtiću, neka jede kod kuće!

Boost je napisao/la: › Ok, treba malo više pripaziti na ishranu, ali ne ići u neke poremećene krajnosti.

u ovome je sve sažeto i rečeno, mislim da više nema potrebe za daljnjom diskusijom

-"Zdrava prehrana u vrtićima odluka je stručnoga tima, od pedagoga, psihologa, ravnateljice i mene osobno, a ukinuli smo slatkiše jer ih je u vrtićima bilo previše, riječi su više medicinske sestre Silvije Nikić"

Pazi ti ovo tko odlučuje što je zdravo za djecu...pedagog..psiholog..ravnatelj opet pedagog i medicinka sestra viša..vidim da je to godpođi strašno važno....Bila sam u Centru za predškolski član UV-a četiri godinuci..no do tad po političkoj liniji, to mi je bila plaća za tajnikovanje u stranci lijeve opcije..ali po struci sam preh tehnolgog tada ..a mandat mi je trajao do 2005. godine j epotegnuta inicijativa da se edjeca zdravo hrane, nije samo hrana problem bila u vrtićima bilo je problema i većih a nije bilo kadra, izborila sam se za zapošljavanje psihologa jer do 2003 na 1700 djece nije bilo dovoljno psihologa..da me krivo ne shvatite ne znam osobu koja je zaposlena, niti sam imala ikakav osoban interes zaposliti nekoga samo sam se borila da ta djeca imaju sve potrebno, nedostaje im defektologa, nedostaje im stručnosti, primjer je bio jedne curice koja je bila gluhonjema od svih odgajateljica niti jedna nije znala govor gluhonjemih, pa sam imala namjeru otići u udrugu gluhonjemih vidjeti koliko košta tečaj, kako bi bar neka odgajateljica i to znala, naravno to bi bio dži put, a ajdno dijete je plakalo 7 dana jer s nikim nije moglo komunicirati. Sreča u nesreći je što sam u toj udruzi naletila na osobu koja tamo volntira, zna gluhonjemi jezik, a i odgajatelj je po struci no do tada nije dobila priliku čak ni volntirati staž, najajdnije je što sam za taj problem sazanala tek poslije sastanka i to doslovce kao trač uz kavu. Mjesto nutricioniste kao takvog nikad nije otvoreno i ov bahato , samodopadno objašanjenje je takvo akvo je jer viša medicinska sestra radi posao za koji nije obrazovana. Pokušala sam potegnuti i to pitanje no ubrzo mi je dano do znanja da će se to shvatiti kao inicijativa za osobnao zapsolenje, što mi nije palo na pamet jer sam ja tada bila apsolvent, puno diplomiranih i boljih je bilo na birou a i preh inž i nutricionizam nisu isti. Trebalo bi višu medicinsku sestru ispitati za kalorijeske vrijednosti predviđene za razvoj dijeteta predškolske dobi i slične stvari. Sve ostalo štoa je Kloe napsiala potpisujem. Dakle zapsoliti nutricionistu i napraviti kuhinju po HAACP-u ako dosad nisu, pa bi taj stručnja znao obajasniti motive donošenja određenih odluka.
Jedini smjer u kojem ih branima je što se bore za zdravoe navike, jer se u tim godinama to i stvara, poslije se nastavlja u osnovnoj školi..mi smo ljudi 9.ta nacija po pretilosti i to je strašno.

Kad sam ja išla u vrtić nije se donosilo kolače i torte, donijelo bi se samo nekoliko vrećica bombona i time počastilo prijatelje u grupi, tako da to nedonošenje kolača i torti podržavam jer za to nema potrebe! Ako dijete već ima organiziranu proslavu rođendana kod kuće tada će se dječica počastiti kolačima i tortom i napiti šećernih sokova i dobro!
A što se tiče zabrane donošenja pozivnica, nisam čula za veću glupost, iz kojeg razloga je to zabranjeno!?!?
Treba pripaziti na hranu, ali bez pretjerivanja, jer kao što je netko već napisao u prethodnim postovima, djeci treba pustiti da budu djeca i uživaju u tome.

Pojam 'zdrava hrana' se nerijetko zloupotrebljava, pa tako i kod velikog dijela komentara na ovu temu. Ako je namirnica zdrava s nutricionističkog gledišta (npr. nema nezasićenih masnoća i dodanih šećera, bogata je vlaknima i antioksidansima...) ne znači nužno da je i zdrava sa zdravstvenog gledišta. To znači da ćete nekada učiniti manju štetu djetetovu organizmu ako mu date da pojede čokoladicu nego da mu date kakvu jabuku koja je nekoliko puta tretirana s pesticidima ili ne daj bože jagode (pogotovo uvozne) koje su tretirane Spical-om, Switch-om, Spidex-om, Ronilan-om i da ne nabrajam više te silne preparate. Vjerujte mi, ja svome djetetu nikada ne kupujem jagode i ostalo voće po Konzumima i sličnim centrima. Nabavljam samo provjerene, seljačke.
Ukoliko se želi u vrtiće implementirati zdrava hrana u punom i pravom smislu te riječi, onda bi se trebalo orjentirati na (ekološki) organski uzgojenu hranu. Mana ekološki uzgojene hrane je visoka cijena i nedovoljna ponuda. Zašto ne bi npr. Grad Osijek subvencionirao nabavku organski uzgojene hrane vrtićima (da se kompenzira veća nabavna cijena takve hrane u odnosu na konvencionalnu). No za to treba imati ipak malo znanja i dobre volje, a ne živjeti u 20-om stoljeću i oduševljavati se mitovima...

ja znam samo da kad prodem gradom i pogledam te klince 70% je predebelo, i to slobodno mogu reci da je to debljina koja podsjeca na onu americku. isto tako nam i kompletno drustvo postaje kronicno pretilo.
samo sto tome nisu uzrok par bomboma ili kolaca u vrticu, nego kucni odgoj. ako se ta svijest o zdravoj prehrani, sportu i opcenito zivotu ne pocne mijenjati, odosmo mi u piiiii.....

zuvvu je napisao/la: › ja znam samo da kad prodem gradom i pogledam te klince 70% je predebelo, i to slobodno mogu reci da je to debljina koja podsjeca na onu americku. isto tako nam i kompletno drustvo postaje kronicno pretilo. samo sto tome nisu uzrok par bomboma ili kolaca u vrticu, nego kucni odgoj. ako se ta svijest o zdravoj prehrani, sportu i opcenito zivotu ne pocne mijenjati, odosmo mi u piiiii.....

Moj potpis veliki kao kuća!
Danas klinci izbjegavaju tjelesni odgoj po školama i to sve više njih, a sportom ih se bavi jako malo, pa nije nikakvo čudo što su 90% pretili! Dođe mi da zaplačem kad vidim tako malu djecu od nekih 4 ili 5 godina sa viškom kilograma, strašno

treba tovit decu, treba se poistovjetit s najljepšim bajkama svijeta npr ivicom i maricom i tovit djecu kućama od čokolade pa ih jest. glabat male debele dječje nožice na kratak saft i sisat okice. ak je mogla vještica što neb mogo i ja. u vrtićima treba dat da djeca jedu djecu, usput ih učimo hijerarhiji, a i neće ostat gladni, a jebga ko izvuče deblji kraj, a šta da se radi, vratit starcima pare što su uplatili.

Točno, treba razlikovati zdravstvenu ispravnost (sigurnost) od kvalitete (nutritivne vrijednosti) hrane. Kao i pojam zdrava hrana od zdrave prehrane...
Isto tako, jedno je zbog zakonske obveze zabraniti unošenje hrane nepoznatog podrijetla izvana, a drugo je kreirati jelovnik prema nutritivnim potrebama djece te dobi.
Jasno je i da je teško s malo love pravilno nahraniti djecu pa se snalaze svakako... djeca jedu marmeladu umjesto kinderlade, no marmelada je ona najjeftinija pa je zato i najnekvalitetnija...sam šećer i aditivi (umjetna boja i aroma)...
Većina komentara ovdje je smislenija i više pogađa poantu rasprave nego odgovor tzv. "stručnjakinje" za područje rasprave.
Činjenica je da posao nutricionista obavlja viša medicinska sestra koja očito nije upoznata s zakonima, pravilnicima itd. koji reguliraju područje hrane i prehrane. Bahat odgovor kojim nije rekla zapravo ništa (osim da je ona osobno stručnjak za područje prehrane, što nije istina) to i dokazuje.

Dakle, prestanite s glupostima... dijete koje ima pred sobom grickalice , neće sigurno uzeti mrkvu...pa jel bi vi?? Uostalom, netko tu mrkvu treba oguliti, oprati, servirati... a lakše je otvoriti vrećicu čipsa. Jelovnik je ok, djeca ne moraju jesti, ali dovoljno je da se pred njih stavi zdrava hrana. Ostat će im negdje u glavi slika trpeze prepune zdrave, ekološki uzgojene hrane. I posegnut će za njom, jednom u životu. Sigurna sam.

U zadnje vrijeme se nekako na ovom portalu (koji prenosi vijesti, između ostalog, i iz Glasa Slavonije) često pojavljuju teme prehrane predškolske i školske djece. Očito je da raste svijest ljudi po tom pitanju koje nikako nije bezazleno (kako mnogi ovdje to paušalno ocjenjuju izjavama: "dajte djeci da jedu što hoće", "nek' djeca budu djeca, dajte im kolače, torte i grickalice" ili "i ja sam kao dijete jeo sve i svašta i danas mi ništa nije"). Dakle, činjenice su da pratimo negativne svjetske trendove i postajemo sve deblja i deblja nacija. Naravno, i mala djeca postaju robovi loših navika svojih roditelja. I tu nije samo prehrana bitna, nego i ovaj naš sjedilački stil života. I onda naravno, dijete postane pretilo, poremeti mu se krvna slika, krvni tlak, hormoni itd. i tek se tada jadni roditelji zapitaju gdje je problem.

Dakle, pitam sve one koji se ne slažu sa primjenjivanjem zakonom propisanih jelovnika za djecu u vrtićima, zašto se jednostavno ne voditi logikom "bolje spriječiti, nego liječiti"??

Isto tako, vidim da mnogi od vas tu lutaju s krivim informacijama ili poluinformacijama: više medicinske sestre su po nekom starom sustavu obrazovanja bile u doticaju s nutricionizmom i može se reći da su donekle i kvalificirane voditi brigu o jelovnicima i normativima (što se za pedagoge, ravnatelje, računovodstvo i sl. nikako ne može reći). Upravo zbog toga, kod planiranja jelovnika za vrtiće se u 99% slučajeva koristi priručnik/knjiga koju su napisale upravo više medicinske sestre (a ne nutricionisti), tzv. "zelena knjiga"
Koliko sam upoznat s ovom problematikom, medicinske sestre koje se obrazuju po novom sustavu, nemaju toliki doticaj s nutricionizmom i više nisu kvalificirane sastavljati jelovnike. Iako, istini za volju, praktički sve je propisano u Narodnim Novinama (bar što se tiče vrtića) i tu nema nekog mjesta za greške ili odstupanja.

Tako da, umjesto da svi skupa budemo sretni što se u vrtićima djecu uči zdravim, a samim time i pozitivnim navikama, jednostavno ne razumijem da i dalje postoje oni roditelji koji ne prihvaćaju ovako nešto.

Svašta sam ovdje pročitao s nekim stavrima se slažem a opet ostatak je hrpa gluposti za pretilost djece ( usput i ja sam pertil 117 kg a moja djeca sva sreča nisu) nije kriva samo hrana nego način života ( tv,internet,auto okolina) to bi trebalo mijenjati a da ne spominjemo reklame a najviše ste krivi vi roditelji jer svoju djecu neučite pravom načinu nego idete linijom lakšeg otpora pa kupujete slatkiše, igračke i kojekave tričarije koje djeca vide na tv i time nadoknađujete svoju ljubav prema djetetu.Radije s njim prošetajte ili idite na igralište a nemojte sjediti u kući i govoriti kako nemate vremena.A vrtiči bi morali istaknuti jelovnik javno (za ostale vrtiće neznam ali kod mog djeteta je bilo nešto kratko izvješen več ga dugo nema ) djeljenje pozivnica u vrtiću tu nevidim neki problem zašto bi se to zabranilo i molim objašnjenje moja največe zamjerka je premali broj teta koja čuvaju djecu

Dobro, ne treba se uzbuđivati toliko oko tamo neke izjave. Pa normalno je da ustanova ima svoj jelovnik, još samo da roditelji i jelovnik prave, pa dobro, mislim, što još...
Ipak, kako nitko ne želi reći zašto se djeci izbjegavaju davati slatkiši u vrtiću, red je spomenuti vrlo praktičan razlog teta koje su to iz iskustva uz potporu klime u društvu, izrazito opčinjene kontrolom izgleda i težine, progurale. Neće djeca zbog to malo šećera udebljati se, ali će zato na njih djelovati kao poticaj za ludorije, hiperaktivnost, što izluđuje tete i ne da im mira.
Druga stvar koja mi je upala u oko, su pozivnice, koje je zabranjeno dilati u vrtiću. Ne kontam kako netko ne razumije da je to opravdano. Ako netko od djece već ima društveni život u tom dobu, ok, ali najčešće je to fantazija njihovih roditelja koji po svom šmeku biraju i prijatelje svojoj djeci. Radi se prva velika društveno loša stvar, jer kad dijete podijeli pozivnice - objasnite Vi onima koji nisu dobili, zašto je to tako. Dajte ljudi, pustite jadne ljude da rade svoj posao, koji znaju, a za mnoge roditelje se to ne bi moglo reći.

oprostite za greške u pisanju

Ma nije neka znanost isplanirati jelovnik za djecu te dobi uz pomoć dostupne literature. Znam da su u vrtićima pokušali svašta i da se trude. Problem je uz ostalo i financijski. otom potom bi li grad mogao dati više itd., ali o tome ne odlučuju oni koji sastavljuju jelovnik. Meni se ne sviđa bahatost, netočnost informacija u izjavi i činjenica da bi stručna osoba trebala biti sposobna argumentima objasniti razloge svog postupanja, bili oni pedagoške (pozivnice) ili "prehrambene" (zabrana donošenja slatkiša izvana) naravi... umjesto toga, roditelji koji imaju pravo pitati dobili su bahat odgovor, bez argumenata... osim ako se argumentima može nazvati: "grickalica i slatkiša je previše" i "stručni tim je tako odlučio". Drugim riječima: ne mješajte se i ne pitajte, mi smo tako odlučili, a kom se ne sviđa nek jede kod kuće.

g.Brick Top "donekle i kvalificirane voditi brigu o jelovnicima i normativima" ova rečenica govori sve..pa zašto bi to radila donekle kvalificirana medicinska pardon viša sestra ..kad postoje nutricionisti na birou...???
zašto bi isto tako neka viša medicinska sestra u medicinskoj školi radila par sati tjedno ..predavala prehranu kad to mogu raditi preh.inžinjeri koji su u tome prvi...naravno uz položenu PPI razliku..pa zato što od toga ravnateljica ima koristi...eto radije je dala posao nekome tko ga već ima pa mu je to honorar nego netkome tko posao uopće nema.
Glede zdravstvene edukacije i klope u vrtiću, strašno je važno da klinci od početka pokupe prave okuse,umjetni im tada neće biti fini, isto tako naše generacije su mogle živjeti na tu i tamo kojoj coca-coli, štapićima, kifli jer nije bilo ni adtiva, ni poboljšivača okusa, cijela jedan fantastična meisija izvana je napravljena na temu glutaminske kiseline koja se nalazi u većini pojačivaća okusa..koj ima funkciju utjecaja na mozak, koja ajmo laički reći šalje potpuno krive signale tijelu, tako da osoba nakon što jede hranu prepunu glutamiske kiseline osjeti ponovnu glad nakon samo pola sta i rezultat opet se jede, pa sve prehrambene industrije u svijetu žive od toga, prejedanje, glad koja je nepostojeća, pa labozi razvoja proizvoda se samo time bave kako dobiti proizvod kojeg ćeš htjeti jesti još, još još.... evo dat ću vam primjer za kruh..prema pravilniku o kličini brašna utrošenoj u neki proizvod ima tablica, u kruhu od 1500g smije najviše biti 1100 g brašna, ostalo znači 400g su aditivi, sam pravilnik kojim je definirano brašno kao proizvod dobiven meljavom ...žitarica je dopunjem s opcijom da se brašnom zovu i svi ostali dodaci, smjese u kojima mora biti najmanje 10g brašna...od žitarica...
Dakle radi se o tome da ono sve što je proizvedeno industrijski, pekarski, na veliko je sad prepuno svačeg što nije bilo u vrijeme prija rata..i zato su nam klinci takvi kakvi jese, e sad naravno da je ideal organska proizvodnja i prehrana, ali treba ići na ono što je većini ljudi dostupno..po prihvatljivoj cijeni, zato je klincima kad idu na neki sport puno bolje u đep strpati komad čokolade, orašaste plodove, grožđice, smokve, suhe šljive nego im dati 10 kn za colu i buhtlu od čokolade, bolje im je kuhati što više žitarica nego im dati lovu za picu, bolje je da uvijek pored sebe imaju nasječenog voća, nego da u ormaru nađu kutiju keksa, bolje je kruh raditi dom( tko si to vremneski može dozvoliti) nego kupovat ovo što je na tržištu, bolej je posjedt sve kako su kuhale naše bake, nego gotovo i polugotovo, đem od doma vrije 6 puta više nego kupovni, kao i kiseli krastavci, kupus, paprika nego ono što je industrijsko jer indsutrija nema vremna čekati fermentaciju , ona ju ubrzava, svakakvim kemijskim supstancama.