U Baranji kasni gradnja hotela, investicije pokrivene privatnim kapitalom, jer je građevinska tvrtka koja je izvođač radova (premda je u ovom slučaju investitor korektan), zapala u poteškoće. S nekadašnjih 100 sada su ostali samo na dvadeset radnika te je jasno kako će izgubiti i ovaj posao. Na zgradi u Ružinoj ulici u Osijeku, koju gradi investitorska tvrtka iz Vinkovaca, radovi su unatrag dva, tri tjedna obustavljeni iako su u fazi finalizacije, jer banka više ne podržava investitora. Već postojeći kupci tih stanova sada se nalaze u nedoumici. Kupaca još nema za stambenu trokatnicu na ulazu u Višnjevac jer se u njoj od jeseni ništa ne događa, premda se izvana čini potpuno dovršenom...
Tri su ovo ogledna primjera aktualne situacije u lokalnoj stanogradnji, koja je nakon hiperprodukcije unatrag dvije godine sada posve posustala. A zvučalo paradoksalno ili ne, Osijeku će za godinu-dvije nedostajati stanova. A zna se kako tada reagira tržište - višim cijenama.
I drugome dijelu lokalne građevinske operative ne cvjetaju ruže. Država je obustavila sve infrastrukturne javne radove, pa onim najvećima, bez obzira na to što nove poslove nalaze u inozemstvu ili u gradnji trgovačkih centara, raspoloživa količina operative nije angažirana onoliko koliko bi mogla (i trebala) biti.
Radnici kao tehnološki višak
Situacija je posve složena i u segmentu proizvodnje građevinskog materijala - velike su zalihe, a tržište reducirano. Na području Slavonije i Baranje je velika koncentracija proizvođača crijepa i opeke koji evidentnim dampingom štete jedni drugima. Oni okrenuti izvozu i dalje trpe posljedice za njih nepovoljnog odnosa domaće valute i eura.
I jedni i drugi nastoje u dijalogu sa sindikatom pronaći način kako zbrinuti što više radnika koji se, što zbog modernizacije proizvodnih pogona, a što zbog trenutačnog općeg stanja, pojavljuju kao tehnološki viškovi.
- No ono što je najžalosnije u cijeloj toj situaciji, jest da nam se i danas javljaju građevinski radnici koji tuže poslodavca, jer im nije isplatio po nekoliko plaća, da bi se onda pokazalo kako nemaju ni ugovor, a kamoli da su prijavljeni odgovarajućim institucijama, upozorava Željko Ištuk, povjerenik Sindikata graditeljstva Hrvatske za Osječko-baranjsku regiju. On upozorava i kako je plaća u ovom sektoru 15,7 posto niža od prosječne plaće u Hrvatskoj. Istodobno, poslodavci su uprihodovali i do 120 posto vrijednosti investicije!
Nedostaje industrijske gradnje
Od gotovo 100 tisuća ljudi, koliko ih na razini države radi u građevinarstvu, više od 30 tisuća su članovi ovog sindikata. Prema podacima sindikalne središnjice, prošle je godine gotovo 13.400 građevinara već dobilo otkaz ili su ga iščekivali kao uračunati tehnološki višak. Za približno 6.200 radnika plaće kasne od jedan do šest mjeseci, a gotovo isto ih se toliko se nalazi na čekanju i prima umanjenu plaću. Za pet i pol tisuća ljudi ne uplaćuju se porezi i doprinosi, a oko 1.700 radnika radilo je u tvrtkama koje su završile u stečaju.
- Također, ono što nije dobro na razini naše regije je izuzetno mali udjel industrijske gradnje! Naša građevinska operativa je mahom angažirana oko gradnje trgovačkih objekata, dok je gradnja onih za potrebe industrije potpuno izostala. Nešto se malo u posljednje vrijeme gradilo za potrebe beljskih farmi i to je to, nemoćno konstatira Ištuk. Zabrinjavajuće u konačnici zvuči i podatak da od 12.268 aktivnih pravnih osoba koliko ih je registracijom vezano uz građevinsku djelatnost, njih samo 1.810 ima deset i više zaposlenih!
Spas iz Ureda u Bruxellesu?
Posve neočekivano, jer oko otvaranja Ureda Osječko-baranjske županije u Bruxellesu bilo je dosta različitih stavova i ocjena, aktivnost ovog ureda pojavljuje se i kao slamka spasa za građevinsku operativu.
- Taj je ured "izvukao" znatna sredstva iz pretpristupnih fondova, a dobar dio tih programa vezan je uz angažman građevinske operative, što nam u ovom trenutku dajem bar malo optimizma, smatra Ištuk.
Tekst: Dario Kuštro/Darko Pajić/Glas-Slavonije.hr
Foto: Cacan/foto-arhiv 031
">
