Nakon nekoliko godina peripetija oko njezina uvođenja, prva službena državna matura bit će u svibnju provedena u cijeloj Hrvatskoj. I premda se u Ministarstvu znanosti i obrazovanja zaklinju kako je cijeli projekt kvalitetno pripremljen, on u praksi nosi još niz nedoumica pa učenici, roditelji, nastavnici i vodstva fakulteta strepe kako će to izgledati i koje bi probleme mogla donijeti. Jedan od najvećih potencijalnih problema je primjena rezultata državne mature kao glavnog kriterija za upis na fakultete. Kako je to zamišljeno, otkrio nam je Drago Žagar, prorektor za nastavu i studente osječkog Sveučilišta.
- Na većini naših fakulteta i odjela vrednovat će se u prvom redu rezultati državne mature, zatim posebna postignuća kandidata i uspjeh iz srednje škole. Cjelokupni rezultati objedinit će se u jednoj zajedničkoj rang-listi. Svaka naša sastavnica definirala je koliki će dio bodova na rang-listi nositi pojedine aktivnosti. Klasičnih prijamnih ispita više neće biti, naglašava Žagar.
No, to je samo djelomice točno. Naime, neke specifične sastavnice, poput Umjetničke akademije, za upis iziskuju posebna znanja (primjerice, ritam i sluh za glazbeni smjer), pa će one morati imati dodatnu provjeru.
- Normalno je da postoje iznimke poput Akademije i sličnih sastavnica, koje će morati izvršiti provjeru. No, i njezine rezultate morat će uvrstiti u sveukupne, dodaje prorektor.
Međutim, sve glasnije se u akademskim krugovima javlja inicijativa da i ostali fakulteti uvedu neke dodatne provjere. Neki od njih navodno planiraju organizirati neku vrstu usmenog prijamnog ispita, odnosno dodatnu selekciju napraviti bar na osnovi razgovora s kandidatima. To nam nitko od nadležnih nije želio potvrditi, ali nekolicina dekana naglašava kako će učenici državnu maturu polagati ne samo za tri obvezna predmeta (hrvatski i strani jezik te matematika), već i iz jednog izabranog, koji ih usmjerava na željeni fakultet. Tako će Pravni i Ekonomski fakultet, recimo, tražiti i položeni predmet Politika i gospodarstvo.
- Taj predmet imaju sve ekonomske škole i gimnazije, a drugih dodatnih provjera nećemo imati. Fakultetima je ovaj model lakši, jer ne moramo organizirati prijamne ispite, no kandidati bi, mislim, svakako više željeli prijamne ispite. Tamo bi imali više šanse za upis na neki fakultet, jer ovdje su im mogućnosti sužene. Na rang-listi izaberu željeni fakultet i, ako ne “upadnu”, nema upisa za njih. Ranije su se mogli nadati nečemu, pomicanjem crte ili odustajanjem kandidata ispred njih... Državna matura sljedeće godine je eksperiment i vidjet ćemo kako će funkcionirati, oprezan je Željko Turkalj, dekan Ekonomskog fakulteta.
Na potencijalni veliki problem ukazuje majka jednog učenika 8. razreda osnovne škole.
- Moj sin trenutačno želi upisati neku tehničku školu. Što ako nakon tri godine promijeni mišljenje i odluči upisati Ekonomiju ili Pravo? To će biti gotovo nemoguće, jer neće imati predmet Politika i gospodarstvo. Smatram da nitko ne može od djece stare 14-15 godina očekivati toliku zrelost da odmah znaju što hoće i da toliko gledaju unaprijed, rezonira ona.
S njom se u načelu slaže i dekan Pravnog fakulteta Igor Bojanić.
- Iskreno, mnogi od nas više bismo voljeli da, uz državnu maturu, možemo provoditi i prijamne ispite. No, s obzirom na opterećenja koja srednjoškolci sada imaju, i na zahtjevnost državne mature, to bi bilo ipak pretjerano. Kao i svaki sustav, posebice novi, i ovaj ima manjkavosti, a praksa će pokazati točno gdje su i koliki su, zaključuje.
Galić: Ne treba tražiti dvije razine matematike
Još jedan primjer da se u novom modelu kriju mnoge opasnosti jest Elektrotehnički fakultet. Naime, on za upis traži da kandidati na državnoj maturi imaju položenu – fiziku. Taj predmet također nemaju sve srednje škole tijekom sva četiri razreda.
- Mi ne tražimo ništa posebno, samo kao dodatni predmet tražimo položenu fiziku. No, to je najmanje s obzirom na to koji smo fakultet... Po meni, recimo, nije dobro da se matematika kao obvezni predmet na državnoj maturi dijeli u dvije razine, nižu i višu. Naravno da će prednost imati oni koji polože višu razinu, a matematika u svim školama nije ista, naglašava Radoslav Galić, dekan ETF-a u Osijeku.
Žagar: Nije bilo većih otpora ukidanju prijamnih ispita
Na upit je li bilo većih otpora fakulteta odluci o ukidanju prijamnih ispita, prorektor Žagar odgovara – niječno.
- Većih i ozbiljnijih otpora nije bilo... No, svaki novi projekt u sebi nosi i brojne nedoumice i normalno je da su svi pomalo oprezni i svi žele vidjeti kako će to izgledati u praksi. Vjerujem da će državna matura donijeti kvalitetniju selekciju kandidata za upis na fakultete, zaključuje prorektor.
Tekst: Tomislav Levak/Glas-Slavonije.hr
Foto: Cacan/arhiva 031
