Poslovanje GPP-a (Gradski i prigradski prijevoz putnika)

http://www.gpp-osijek.com/files/REVIDIRANI_IZVJ_2014.pdf

Jošava

http://www.gpp-osijek.com/files/REVIDIRANI_IZVJ_2014.pdf

Ključni momenti:

.

Obveze

Kratkoročne obveze

Poslovni prihodi

Potpore i subvencije

Troškovi zaposlenih

Vozni park i prijeđeni kilometri

Utrošena energija

Izvješće i mišljenje revizora je kao rođeno da se ta tvrtka kao i mnoge druge razbuca i da gradski prijevoz kakav danas poznajemo ode u ropotarnicu povijesti. Račun plaćaju radnici i građani.

.

Ključni momenti iz 2010.

...

2011.

2011.kap

.

 Da se ne umaramo statistikom, jer izvješće je, ma tko ga pravio, samo statistika, a za statistiku kažu da je kurva matematike. Pokušajmo razgovarati o uzrocima zbog kojih se tvrtka našla u takvoj situaciji, i mogućim rješenjima za izlazak iz nje.

Zašto tvrtka posluje sa tolikim minusom?
Gotovo sve dosadašnje gradske vlasti su u manjoj ili većoj mjeri, na račun te tvrtke skupljale glasove i jeftine političke poene. Kako su to činili?

- Izmišljanjem odlično plaćenih radnih mjesta, i zapošljavanjem na njih trenutno političkih podobnih kadrova (uvidom u karte radnih mjesta iz devedesete i danas vrlo lako provjerljiv podatak)
- Izmišljanjem raznih povlaštenih kategorija putnika
- Inzistiranjem na linijama koje su konstantno donosile gubitke tvrtki
- Inzistiranjem na broju voznih redova iako za njima nije postojala realna potreba u praksi
- Inzistiranjem na prekomjernom broju polazaka po voznim redovima, bez obzira što za njih nije bilo potrebe
- Konstantnim smanjenjem ulaganja u održavanje vozila i infrastrukture što kroz vrijeme uvijek generira nove i višestruko veće troškove. Golim brojkama (statistikom) se može prikazati da to nije tako, npr. pumpanjem cijena usluga trećeg lice, može se prikazati da je ulaganje i povećano, no u praksi je napravljeno na vozilima i infrastrukturi bitno manje.
- Izmišljanjem povlaštenih kategorija uposlenika
- Smanjenjem i/ili izostankom ulaganja u ljudske resurse
- Pumpanjem osobnih dohodaka kroz razne vrste izmišljenih stimulacija i naknada
- Razno (u ovoj kategoriji je sve ono čega se političke strukture mogu sjetiti, a moj radnički mozak ne može niti dokučiti)

Kako do rješenja/umanjenja problema?

- Uvidom u gore navedene karte radnih mjesta ukidanje nepotrebnih radnih mjesta
- Ukidanje svih privilegiranih kategorija putnika
- Djelomično ili potpuno ukidanje linija koje donose gubitke
- Smanjenje broja voznih redova u skladu sa stvarnim potrebama
- Smanjenjem broja polazaka u skladu sa stvarnim potrebama
- Povećanjem i podizanjem kvalitete ulaganja u vozila infrastrukturu
- Ukidanjem povlaštenih kategorija uposlenika
. Povećanim ulaganjem u ljudske resurse
- Fleksibilnijom sistematizacijom radnih mjesta, što bi rezultiralo povećanom učinkovitošću i većim opsegom obavljenog posla
- Ukidanjem izmišljenih stimulacija i naknada
Kada bi sve navedene (i one nenamjerno) izostavljene mjere morao svesti pod zajednički nazivnik, nazvao bih ih (oprostite na vulgarnosti) :

„ČIŠĆENJE VLASTITIH GOVANA“

Mislite li da će ova ili neka druga gradska vlast imati volje i hrabrosti krenuti u tom pravcu?

 Alternativa gornjoj mjeri je neka nova djelomična ili potpuna privatizacija na već dobro poznati hrvatski način, sa jednako dobro poznatim rezultatima. Naravno sve skupa pristojno zamaskirano iza stranih riječi kao što su monitoring , screening , outsourcing, imput, output, computinga i sličnih čarobnih riječi koje poslovanje tvrtke diže do radniku neslućenih razmjera.
Nakon svega navedenoga nije baš osobito teško zaključiti što je sudbina spomenute tvrtke.
Nitko ne voli čistiti govna, makar se radilo i o vlastitim govnima.

P.S. Sve gore navedeno je plod mašte autora, i ne mora imati veze sa stvarnim ljudima i događajima.

.

..

Prilozi

• 

.

Jošava

Da je statistika potrebna pokazuje nam i ova tablica koja ujedno odražava globalne i lokalne trendove u društvu i gospodarstvu. Iščitavamo pad broja zaposlenih i manji broj učenika i studenata, dok s druge strane je rastao broj starijih, umirovljenika, nezaposlenih.

Vidljivo je da se najviše voze kategorije sa povlaštenom kartom.
Postoje gradovi u Švicarskoj koji su u svrhu smanjenja zagađenja, a ujedno i poboljšanja poslovanja svojih poduzeća za prijevoz putnika, za područje cjelog grada odredili ograničenje brzine na 30 km. na sat. No takvi gradovi imaju jako dobro razvijene biciklističke staze, kao alternativu korištenju gradskog prijevoza ili osobnih automobila. Cijena parkirališnog mjesta također utjeće na broj putnika koje tvrtke tog tipa prevezu.

.

Jošava

simo031

Vidljivo je da se najviše voze kategorije sa povlaštenom kartom.
Postoje gradovi u Švicarskoj koji su u svrhu smanjenja zagađenja, a ujedno i poboljšanja poslovanja svojih poduzeća za prijevoz putnika, za područje cjelog grada odredili ograničenje brzine na 30 km. na sat. No takvi gradovi imaju jako dobro razvijene biciklističke staze, kao alternativu korištenju gradskog prijevoza ili osobnih automobila. Cijena parkirališnog mjesta također utjeće na broj putnika koje tvrtke tog tipa prevezu.

Bez subvencioniranja GPP-om se ne bi skoro nitko vozio, a da je više alternative i poduzetničkog duha (taxi cameo je dobar primjer) ostali bi i bez ono malo 'tržišnih' koji plaćaju punu cijenu.

Ako u hr. dođe Uber kako najavljuju, sigurno će ostati bez još jednog dijela korisnika.

Od subvencioniranih kategorija, koliko vidim najgore su prošli studenti i s pravom se bune, samo svoje proteste bi trebali usmjeriti prema MZOS koje jedino njih zakida, dok ostale (učenici,zaposlenici) subvencionira s 75%. Ranije je ta subvencija bila čak i u većem postotku i sad zamislimo da država dodatno smanji subvenciju? ili je čak ukine što nije nemoguće s obzirom da je državni proračun u još većoj banani od lokalnih.

Na sve to treba misliti i djelovati, a ne čekati da se dogodi.

Kolektivni prijevoz bi u pravilu trebao biti jeftiniji i je, ali kod GPP-a to pravili ne vrijedi jer su skuplji (po kilometru) čak i od pojedinačne taxi vožnje. Njima ne bi pomoglo ni da gradski oci zabrane prometovanje svim drugim prometalima u cijelom gradu jer bi odmah zaposlili nekoliko stotina novih radnika, zamjenika predsjednika uprave, njihovih pomoćnika, pomoćnikovih pomoćnika ...pa bi samo upali u još veće dubioze.

Gledam tu na Gajevom u onim kioscima kad god prođem njih nekoliko ljudekaju i ne znaju kud bi sobom, čak su znali iznijeti stolice pa se poredati uz nogostup i gledati prolaznice. Valjda je netko prigovorio pa sad više ne sjede, nego stoje.

A trebala im je čitava vječnost da obojaju te kioske i to su uspjeli tek pošto je otvoren Avenue mall i na njih stavio svoje reklame.

Kakav je tu socijalistički mentalitet zaostao, takvo što nema u nijednoj drugoj gradskoj firmi, osim možda Zavodu za stanovanje.

Ono na što ja pokušavam cijelo vrijeme ukazati, je da političari časte a račun plaćaju građani. Najveće žrtve ovog čašćenja će biti radnici tvrtke, a potom korisnici usluge

.

.

.

Jošava

Ja sam mislio da nema goreg domaćeg gradskog prijevoznika (po fin. rezultatima) od GPP-a, ali bogme ima. Šije ga zagrebački ZET za malo, ali s druge strane gledano, zagrepčanci se barem voze u novim tramvajima. Da je GPP ulagao u vozni park koliko ZET, bio bi u još većim dubiozama.
Sva sreća pa je kriza došla na vrijeme i zaustavila 'ulaganja' (čitaj bančenja novca poreznih obveznika) onih kojima nije bitno kuda će tramvaj prolaziti, dal' popreko kružnog toka ili nekom tik do prozora.

Nije za uspređivati ZET i GPP. Zagreb je za razliku od Osijeka još uvijek živ grad, što naravno utiće na poslovanje gradskih tvrtki.

.

.Darežljivi ovi MAN-ovci, nema šta:

"Zanimljivo je da je 2009., u trenutku kada je MAN odlučio prodati svoju tvrtku kćer Ferrostaal jednom arapskom investicijskom fondu, u Njemačkoj izbila korupcijska afera jer je na površinu isplivalo da su dotadašnji menadžeri Ferrostaala plaćali mito posrednicima i političarima u nekoliko zemalja diljem svijeta kako bi se tamo domogli unosnih poslova.
Poreznici su stoga krenuli u nadzor, a u prvom iz 2012. su, prema podacima kojima raspolaže Jutarnji list, utvrdili da je Kunina 2008. i 2009. godine od spomenute tvrtke kćeri MAN-a primio ukupno 6,5 milijuna kuna. "

http://www.jutarnji.hr/savjetnik-u-penziji-duguje-72-milijuna-kuna-poreznoj--a-nitko-iz-svijeta-biznisa-ne-zna-tko-je-/1426229/

.

Jošava

Informatizacijom sustava su omogućeni brojni statistički podatci koje je trebalo analizirati i prema tim rezultatima djelovati

Informatizacija sustava nije nužna kako bi se došlo do statističkih podataka, nego samo olakšava njihovo dobivanje. Ali slažem se s tim da po njima treba raditi dalje.

Generalno, kod GPP-a, ali i kod svih vlasti koje dolaze i prolaze, nije mi jasno zašto konačno ne naprave kvalitetnu prometnu strategiju javnog prijevoza...Sve se svodi na cijenu karte gore-dolje i predizborna obećanja o tramvajskoj pruzi do svakog sela...

.

Jošava

Kad bi se mene pitalo, ja bih prvo pokrio sam grad tramvajskim prugama, dok će oni, kako si dobro primijetio, isplanirati tramvajske pruge do Belog brda, Čepina, Bilja...

Da, tramvaj prije svega služi za gradski prijevoz, a ja bih rekao da bi bilo ključno povezati Bikaru i Zeleno polje, te napraviti još jednu poveznicu između sjeverne i južne pruge. U protivnom, imamo dvije linije koje su zasebne jedna od druge, i čim je negdje nekakav krkljanac, nastaju veliki problemi.

Makar, ideja o tramvaju u prigradska naselja i nije nužno loša, tramvaj je najefikasnije javno prometalo kroz dugi period, ali opet, ne prije nego se sredi stanje u gradu, i ne sve najednom, po naški, "predizborno".

U nekom od prethodnih postova sam stavio link na najbolji javni prijevoz jednog engleskog grada iz čega se vidi što i kako oni čine, pa ako ovi naši nemaju ideja neka prepisuju.

I sve to onda uzeti u obzir i napraviti kvalitetno rješenje.

Hm...dobro je uzeti kvalitetan primjer za usporedbu, ali ne direktno c/p. Ako Osijek želi biti stvarno urbani grad sa dobrom prometnom povezanošću, ključno je osigurati integrirani prometni sustav sa SVIM vidovima javnog prijevoza.

No...

,

.

,

,

,

...

Jošava

O ekonomičnosti i ekologiji.
Povijesni medijIz ove tablice možemo izračunati prosječnu potrošnju goriva po autobusu na 100 prijeđenih kilometara i kad to izračunamo dobijemo prosjek od 37 litara/100km.

Na netu sam potražio koliko u prosjeku troše različiti modeli autobusa i ovo su podaci sa specijalizirane stranice koja se bavi ovom problematikom. Podaci su iz 2009. što znače da se odnose na starije modele autobusa medju kojima i oni koji se nalaze u floti GPP-a (MAN Lions) :
-Neoplan Cityliner (nova generacija)...............23l
-Mercedes Travego (troosovinac)....................27l
-Mercedes Tourismo(troosovinac)....................28l
-Setra S 415 UL.............................................22l
-Man Lions Regio............................................30l
-Scania Irizar Centri (nova generacija).............25l
-King Long......................................................24l
-Higer V8 (midi bus)........................................18l
-Isuzu Turkiz..................................................15l
-Scania Irizar PB (troosovinac).........................27l
-Bova Futura (midi bus)....................................18l
-Irisbus Evaday...............................................25l
-Marbus Viveo................................................21l
-Iveco Daily....................................................11l

To su rezultati testova objavljeni u Velikim Točkovima....

No u floti GPP-a ima i nekoliko manjih autobusa koji prometuju do Tvrđavice i Podravlja čija potrošnja je upola manja (cca 15lit) i dva koja se voze na plin.

Podaci iz ovog testa bi trebali biti vjerodostojni s obzirom da su rađeni u gotovo idealnim uvjetima kakvi vladaju i kod nas (sve ravno, bez brda i udolina), no usprkos tome i gornjoj primjedbi, vidimo da je prosječna potrošnja u GPP-u veća za 20% .

Na prvi pogleda to nije puno, ali ako taj višak potrošnje pretvorimo u novac to je min. 2 milijuna kuna veći trošak nego što bi trebao biti. Kako je do njega došlo ne želim spekulirati jer ne poznajem način na koji se u GPPu provodi unutarnja kontrola.

Moguće i da je toliko veća potrošnja zbog zastarjelog voznog parka ili zbog nekvalitenog održavanja itsl.
Nijedan od GPPovih dizelaša ne udovoljava EURO 6 normi koja jamči još manju potrošnju, većina GPP-ovih autobusa ne udovoljava ni EURO 5 normi, već eventualno EURO 4 normi.
Problem je i u tome što se te norme ne donose samo na potrošnju, već i ekologiju, odnosno zagađenje ispušnim plinovima, ali i zagađenje BUKOM na koje društvo u GPPu, ali i ekipa iz odgovornih institucija za kontrolu iste (Sanitarna insp.) tome uopće ne pridaju pažnju.

Dakle, kad bi u GPPu mislili na ove "sitnice" i kad bi sve to lijepo stavili na papir i proanalizirali pa izračunali koliko si kroz uštedu samo na gorivu mogu godišnje priuštiti novih autobusa, ja sam siguran da bi vrlo brzo bila obnovljena cijela autobusna flota.

Troši li tvoj automobil onoliko koliko je proizvođač naveo prilikom kupnje?

...

...

Jošava

To je dobar znak jer sugerira da gradski očusi planiraju u skoroj budućnosti obnoviti vozni park.

">

Tko je pročit'o,pročit'o.

Pitanje gradskog i prigradskog prijevoza je prava tema. Nažalost izostaje šira rasprava. Na nama je da je potaknemo.
Zašto? Kada je u pitanju gradski prijevoz suočavamo se sa zastarjelim prijevoznim parkom, nema niskopodnih tramvaja, nedostaju obavijesti na stajalištima kada prijevozno sredstvo (tramvaj) stiže, cijena prijevoza je visoka bez obzira na duljinu puta, stanje pruga je u većem dijelu pružnog puta loše, tramvajske pruge su u jednom dijelu na cesti, otuda i prometne teškoće itd. To su samo neke primjedbe. Autobusni gradski i prigradski prijevoz je posebna tema.
Gospodo, koji imate vlast i mogućnost urediti prijevoz u gradu Osijeku s prigradskim naseljima trebali bi imati viziju što hoćete vi, što hoće građani i u kojem pravcu usmjeravate uređenje ovog područja.
Skupi i neredoviti gradski prijjevoz je "na ruku" privatnom prijevozu, korištenju osobnih automobila. Što to znači odnosno koje su posljedice ne treba posebno zboriti. Ako hoćete možemo i na ovu temu, samo vrijedno je upozoriti na ono što je cijeli (razvijeni) svijet odavno prihvatio kao zadadost - razvijati javni prijevoz.
Ni na nacionalnom planu se ne daje dovoljno pozornosti javnom prijevozu osoba. Razvijao se je javni prijevoz putnika autobusom, a što je s daleko konkurentijim i po svemu povoljnijim prijevozom željeznicom.
Nažalost, čini se, da u nas takva politika nije. Potpuno je pogrešno kada se shvaća da se iz prihoda od prijevoza i prodaje prijevoznih karata moraju pokrivati troškovi ove komunalne tvrtke .
Uzmite za usporedne primjer npr. gradski prijevoz u Zagrebu. Samo nemojte reći lako je njima, veliki grad, veliki proračun i prihodi itd. Cijena prijevoza i prije zadnjeg smanjenja na simboličnih 4 kune je bila niža od cijene sadašnjeg prijevoza u Osijeku. Samo da je to u pitanju.
Poznati su mi i neki drugi primjeri, istina gradova bez tramvaja, ali sa savršeno organiziranim javnim prijevozom (podzemna željeznica u New Yorku ili Londonu. Da se i ne govori o cijeni prijevoza i o proječnom prihodu stanovnika ovih gradova.
Želja je potaknuti javnu raspravu i trenutak od kada će početi promjene umjesto stanja bezidejnosti, loših poteza. Tako što ne bi bilo moguće da postoji sustav odgovornosti za obavljanje javnih poslova (obično vrlo unosnih).
Nažalost nadmetanje tko će nam biti gradonačelnikom (nedavno) nije pokazalo zanimanje za ovu temu baš kao i za mnoge druge teme od velikog značanja za komunalni standard. Kao da su stanovnici Osijeka birali gradonačelnika za neki daleki grad pa i nije nam važno kako je tamo daleko.

jab u pemziji peco i razmišljo o vodostaju