Citat: ›
JEZIČNI KUTAK
Srećko Radović u Hrvatskom listu
FERALOV DEGENITIV
Ako pažljivo pročitamo izvorni tekst Baščanske ploče, vidjet ćemo da tadašnji hrvatski jezik nije imao nominativ. Nije imao ni rodove ni brojeve, a sintaksa mu je bila drukčija. Prvi padež bio je genitiv i sve imenice u genitivu završavale su slovom "a". Ako uvođenjem nominativa muška imenica u nominativu gubi posljednje slovo "a", dok ga ženska zadržava, ne bi li bilo logično da žensku imenicu u hrvatskom jeziku tvorimo dodavanjem slova "a" muškoj imenici, pa bi dobili parove: prijatelj – prijatelja, profesor – profesora, kipar – kipara i tako redom.
FERALOV PSIHIJATRIČAR
Ovdje posebno želim ukazati na nakaznu novu kovanicu "psihologinja" koja je suprotna duhu hrvatskog jezika. Naime, imenica "psiholog" u hrvatski jezik je ušla preko srpskoga jezika i nije u skladu s hrvatskom jezičnom normom, posebice ako znamo da u hrvatskom jeziku imamo imenicu "logičar". Po hrvatskoj tvorbi u ovom slučaju muškog vršitelja radnje bi trebali nazvati "psihologičar", a na temelju ranije iznesenoga, ženskoga vršitelja radnje bi trebali nazvati "psihologičarka".
FERALOVA SRAKAVICA
Da bi vratili hrvatski jezik njegovu izvoru, potrebno ga je normirati na temelju dvaju izvornih dijalekata. Jedino tako razumjet ćemo da su hrvatska čakavica i kajkavica nastale od istoga hrvatskoga jezika pod utjecajem dvaju različitih imperija, dvaju različitih religijskih obreda i dvaju različitih pisama. Isto tako, iz hrvatskoga jezika trebalo bi izbaciti sve ijekavske kovanice jer one su razlog zašto smo nepismeniji. One u stvari uništavaju izvornost hrvatskoga jezika.
FERALOV BLESPERANTO
Ovi prijedlozi utemeljeni su na golim činjenicama i zdravom razumu, a ujedno su ekonomičniji i jednostavniji za učenje. Ovim promjenama Hrvati bi postali pismeniji, a hrvatski bi jezik postao pristupačniji strancima.
|