#1: Hrvati imaju 9 milijuna kartica i novčanice koriste sve rjeđe Autor: Redakcija 031,
Postano: 24.04.2012. 7:14
 Iako su švedski mediji objavili kako ta skandinavska zemlja planira postati prvom zemljom u kojoj se više neće upotrebljavati papirnati novac i kovanice, dakle plaćanje se neće obavljati upotrebom gotovine, to se ipak neće dogoditi u sljedećih dvadeset godina. Šveđani su bili prvi u Europi koji su tiskali papirnati novac, 1661. godine, no sada preferiraju korištenje kreditnih kartica umjesto gotovine. Toliko da se i lemozina u crkvama plaća karticama, a poslovanja gotovinom odrekle su se i neke njihove banke. Kovanice i novčanice danas čine tek tri posto švedske ekonomije, dok se ti postoci u drugim zemljama, pa i u eurozoni, kreću devet posto te sedam posto u SAD-u.
No i u Hrvatskoj kartice sve više zamjenjuju tradicionalne oblike plaćanja - gotovinu i posebice čekove. Domaće kartično tržište broji oko devet milijuna izdanih kartica, no bez obzira na tu činjenicu, broj kartica, bankomata i pratećih EFT POS uređaja, u stalnom je porastu. Osim toga, primjetan je rast broja transakcija te porast potrošnje. Na temelju tih pokazatelja logično je zaključiti da je kartica, kao osnovno sredstvo plaćanja, na putu da i u nas zamijeni gotovinu.
Tako, primjerice, u Erste banci primjećuju kontinuiran trend povećanja korištenja debitnih kartica na prodajnim mjestima. U prva tri mjeseca ove godine, njihovim debitnim karticama napravljeno je 2,8 milijuna transakcija, što je 11,75 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Obujam tih transakcija iznosio je više od petsto milijuna kuna. Erste Card Club, kartična kuća koja izdaje i ugovara prihvat Diners Club, Visa i MasterCard kartica, krajem prošle godine je zabilježio ukupno izdanih više od 501.000 kartica.
Od tog se broja na području Slavonije koristi oko deset posto Diners kartica te oko sedam posto Visa i MasterCard kartica. Tijekom 2011. godine ova je kuća zabilježila ukupni rast prometa na prodajnim mjestima za 5,7 posto kao i broj transakcija za devet posto u odnosu na prethodnu godinu. U Slavoniji je od ukupnog prometa po Diners karticama prošle godine ostvareno više do deset posto prometa, pri čemu se 16 posto odnosilo na jednokratno plaćanje, a 7,6 posto na obročnu kupnju.
I kod klijenata Zagrebačke banke bilježi se uzlazni trend u korištenju kartica od deset, odnosno kod njihovih klijenata iz Osječko-baranjske županije rast od osam posto. Irena Markolini, direktorica PBZ carda, izvijestit će, pak, kako u u cijeloj Hrvatskoj, pa onda i Slavonija nije iznimka, tradicionalno najviše karticom kupuju roba široke potrošnje - prehrana i kućne potrepštine te benzin.
Slijedi namještaj i oprema za uređenje doma, kućanski aparati, multimedijalna tehnika i putovanja. U posljednjih deset godina navike korisnika kartica su se promijenile, dok su se prije kartice koristile samo za planirane kupnje roba ili usluga većih iznosa, danas se one koriste za svakodnevne kupnje, više puta dnevno i bez obzira na visinu iznosa. I još jedan detalj, koji svakako ne treba prešutjeti - kartično plaćanje nudi potpuni uvid u sve tijekove plaćanja, pa kao takvo ima važnu ulogu u suzbijanju udjela sive ekonomije na tržištu.
Osijek prvi uveo plaćanje javnog prijevoza Dinersom
Osijek je prvi grad koji je uveo beskontaktno plaćanje javnog gradskog prijevoza Diners Club karticama. Na taj način, osim 'butre', građani Osijeka svoj gradski prijevoz mogu platiti i prislanjanjem Diners Club kartice s čipom na validator, čime njihova kreditna kartica ima i funkciju vozne karte.
Po kartici u prosjeku - 186 KN
Uloga debitne kartice se mijenja pa je kartica nekada korištena primarno za podizanje gotovine s bankomata, danas postala uobičajena platna kartica. Usporedbe radi, u 2008. udjel broja transakcija debitnim karticama na prodajnim mjestima u ukupnim transakcijama bio je samo 40 posto, dok sada on iznosi 50,26 posto. Prosječna vrijednost pojedine transakcije na prodajnim mjestima iznosi 186 kn za debitne kartice Erste banke. To ukazuje na činjenicu da se kartice danas sve više koriste i pri plaćanju manjih iznosa kupnje nego prije.
Tekst: Dario Kuštro/Glas-Slavonije.hr
Foto: Foto-arhiv 031
|