GfK Centar za istraživanje tržišta proveo je veliko istraživanje vezano uz
trajanje krize koja nas još uvijek trese. Rezultati istraživanja pokazali su da je više od četiri petine hrvatskih građana (84%) i dalje
zabrinuto zbog krize za koju smatraju da će kod nas trajati još najmanje tri godine ili čak i dulje. Najviše ih pogađa ekonomska / gospodarska nestabilnost (oko dvije trećine) te
stopa nezaposlenosti (gotovo polovinu).
Samo
14% građana smatra da ćemo u narednih godinu dana izaći iz krize, 19% ocjenjuje da iz krize izlazimo unutar tri godine dok ih 65% navodi kako će se kriza kod nas nastaviti i nakon tri godine. Takvih velikih
pesimista najviše je (71%) u Slavoniji te Lici / Kordunu / Banovini a najmanje u Zagrebu i okolici (48%).
Dok u oko 18% kućanstava ispitanici navode da ne osjećaju
posljedice krize, kod ostalih se posljedice najviše odnose na smanjene troškove za sve oblike razonode / zabave (56%), za odjeću i obuću (55%) te niže troškovi prehrane i/ili osobne higijene (kod 31%). Oko 28% kućanstava ocjenjuje da ima negativne posljedice zbog
smanjenja plaće ili kašnjenja isplate plaća kod nekog od ukućana. Otkaz na poslu (barem jednog člana kućanstva) ozbiljno pogađa gotovo 10% kućanstava. U 4% kućanstava ne mogu više
otplaćivati kredite.
Gotovo 50% građana boji se da će rasti mogućnost gubitka posla ili će se još teže naći posao, odnosno 80% građana se slaže da će
nezaposlenost i dalje rasti.
Trenutnom financijskom situacijom
zadovoljno je 20% građana, dok je izrazito nezadovoljnih čak 56%. Stoga ne čudi da će se njih 69% manje zaduživati u slijedećih godinu dana (manje uzimati kredite, koristiti dozvoljeni minus po tekućem računu, koristiti kreditne kartice).
Područje koje najviše zabrinjava građane u Hrvatskoj u sljedećih godinu dana je ekonomska / gospodarska nestabilnost – 63%. Na drugom je mjestu gubitak posla / povećanje stope nezaposlenosti – 47%. Slijede: smanjenje
životnog standarda – 38%, neefikasna vlada – 28%, inflacija / rast cijena – 36%, sektor javnog zdravstva – 17%, kriminal / korupcija - 15%, vanjski dug Hrvatske – 9%. Sadržaji poput zagađenje okoliša, kvaliteta / politika obrazovanja, građanski nemiri,
terorizam i sl. na dnu su liste zabrinutosti s učešćem od 7 ili manje postotaka.
Gore navedeni podaci rezultat su istraživanja provedenog u srpnju ove godine na reprezentativnom uzorku od
1.000 ispitanika starosti 15 godina i više, odabranih slučajnim odabirom.