Zašto je francuski jezik izbačen iz osnovnih škola i sa Sveučilišta?

Ne tako davno francuski jezik kao izborni predmet učio se u OŠ "Tin Ujević", Drugoj gimnaziji (jezičnoj) i na Ekonomskom fakultetu. Za sve tri razine učenje je bilo besplatno, a interes učenika bio je velik. Danas se taj jezik uči samo u dvije srednje škole, Ugostiteljsko-turističkoj i Prosvjetno-kulturnom centru Mađara u RH.

- To je žalosno, jer francuski se u Osijeku učio još davne 1897. godine. Tada je osnovano Društvo za kulturnu suradnju Francuska alijansa Osijek, koje je organiziralo kružoke i brojna događanja na francuskom jeziku - kaže, voditeljica Francuske alijanse Osijek.

- Trenutačno u Alijansi 150 osoba uči francuski, od osnovaca do umirovljenika. No bez obzira na velik interes i to da smo unijeli mnogo energije da sugrađanima približimo francuski jezik i kulturu, još uvijek francuski nije dovoljno prisutan u Osijeku - kaže voditeljica Jovanović.

S njom se slažu njezini suradnici, profesori francuskog jezika Tamás Peho i Vesna Poljak, koji kažu: - Francuski je nepravedno zapostavljen, a nema ni dovoljno profesora. Ukupno 360 učenika uči francuski u dvije srednje škole u Osijeku.

- Neki učenici odabiru francuski za državnu maturu, a jedna učenicu bila je na državnom natjecanju iz francuskog - kaže prof. Peho. Naši sugovornici suglasni su da francuski hitno treba vratiti u školski sustav.

- Svakako treba početi od osnovne škole. Upravo se dogovaramo s OŠ Franje Krežme da se u toj školi krene s učenjem francuskog, a zatim nastavi u gimnaziji i na studiju. To je logičan put - kaže Nada Jovanović.

Žele nastaviti suradnju sa Sveučilištem J.J. Strossmayera, jer prošlu je godinu 18 studenata, a prijavilo se čak 70, besplatno učilo francuski, zahvaljujući financiranju Francuskog veleposlanstva i osječkog Sveučilišta.

- Treba uspostaviti i suradnju s nekim francuskim sveučilištem - zaključuje prof. Peho.

Trećina učenika želi ga učiti

Anketa provedena u Trećoj gimnaziji pokazala je da 30 učenika te škole želi učiti francuski jezik.

- Mi potičemo učenje francuskog i želja nam je, u suradnji s Francuskom alijansom, formirati grupu učenika koja bi učila francuski kao fakultativni jezik. Uskoro ulazimo u Europsku uniju, a znanje stranog jezika je kapital - objašnjava Snježana Barabaš Seršić, ravnateljica Treće gimnazije. Iako se radi o prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji, gdje su izborni predmeti matematika i informatika, u toj školi 195 učenika odabralo je talijanski jezik kao izborni predmet. Predaje im profesorica iz Zadra kojoj je to prvo radno mjesto.

Tekst: V. Latinović/Glas-Slavonije.hr
Foto: Ana Mišin/Foto-arhiv 031

Šteta je što francuski jezik nije više zastupljen u školama i fakultetima. Zanimljiv je i, meni osobno, nije težak. Bolje da se njega uči, nego grčki, latinski i sl. Kontam da su ova dva navedena jezika korisna ako će netko upisati medicinski ili neki drugi fakultet koji koriste nazive na tim jezicima, ali s francuskim jezikom bi ljudi imali više mogućnosti za zapošljavanje. Primjerice, za poslove na obali su govornici francuskog dosta traženi i bolje plaćeni.

A ja baš odlučio krenit na tečaj sad.

Francuski, kao jezik EU, šije toliko nam tradicijski drag njemački da ne biste povjerovali. Uz engleski je oprvi jezik koji će vam tražiti pri prijavljivanju na bilo što. A mi se držimo njemačkog, kojim govori šačica Europljana, kao pijani plota, samo zato što smo im bili pod čizmom stoljećima. daleko je to pitanje više od puke kulture- sve više postaje nužnost.
Nešto se ajme mora promijeniti.

skoro_skorojevic je napisao/la: Francuski, kao jezik EU, šije toliko nam tradicijski drag njemački da ne biste povjerovali. Uz engleski je oprvi jezik koji će vam tražiti pri prijavljivanju na bilo što. A mi se držimo njemačkog, kojim govori šačica Europljana, kao pijani plota, samo zato što smo im bili pod čizmom stoljećima. daleko je to pitanje više od puke kulture- sve više postaje nužnost. Nešto se ajme mora promijeniti.

A jesi ga sad provalio. Njemačka ima skoro 82 miliona stanovnika, Austrija 8 miliona koliko otprilike i Švicarska. Dakle skoro 100 miliona stanovnika priča njemački. A i logično je da se traži njemački kad je većina stranih firmi kod nas iz te regije ili se s njemačkim firmama posluie.

skoro_skorojevic je napisao/la: A mi se držimo njemačkog, kao pijani plota

trebat će nam kad angela povede novu revoluciju

[quote="cane";p="392541"]

skoro_skorojevic je napisao/la: Francuski, kao jezik EU, šije toliko nam tradicijski drag njemački da ne biste povjerovali. Uz engleski je oprvi jezik koji će vam tražiti pri prijavljivanju na bilo što. A mi se držimo njemačkog, kojim govori šačica Europljana, kao pijani plota, samo zato što smo im bili pod čizmom stoljećima. daleko je to pitanje više od puke kulture- sve više postaje nužnost. Nešto se ajme mora promijeniti.

uf dobrano si fulao.
Kad vec usporedjujemo njemacki i francuski:
u vecini EU zemalja ljudi vise znaju i govore njemacki kao drgi jezik, nego francuski.
u postotku, od ukupnog stanovnistva EU, 34% govori njemacki a 26% francuski.
Osim toga, njemacka je najjaca EU ekonomija...

Zašto je francuski jezik izbačen iz osnovnih škola i sa Sveučilišta?

Zato što je nebitan.

skoro_skorojevic je napisao/la : Francuski, kao jezik EU, šije toliko nam tradicijski drag njemački da ne biste povjerovali. Uz engleski je oprvi jezik koji će vam tražiti pri prijavljivanju na bilo što. A mi se držimo njemačkog, kojim govori šačica Europljana, kao pijani plota, samo zato što smo im bili pod čizmom stoljećima. daleko je to pitanje više od puke kulture- sve više postaje nužnost. Nešto se ajme mora promijeniti.

Možda si u pravu ako se u obzir uzmu neke osobne preferencije građana EU. Što se tiče nas u Hrvatskoj, ako gledamo korporativni segment, nakon nezaobilaznog engleskog, prvi slijedeći jezik u komunikaciji je njemački. Naprosto zbog činjenice da u našoj zemlji djeluje mnogo njemačkih, austrijskih i švicarskih tvrtki. Mađari npr. (inače sinonim za nepoznavanje stranih jezika) se više koriste njemačkim nego engleskim, bar po nekom mom osobnom iskustvu.
Možda će nekome zvučati čudno, no danas je velika prednost govoriti ruski jezik od kojeg smo godinama s pravom zazirali jer nam je nametan od strane tadašnjih autoriteta. U Zagrebu je poznavanje ruskog jezika poprilično traženo obzirom da veliki broj ruskih tvrtki širi svoje poslovanje na zapad.

bolje da pocnemo uciti kineski i portugalski kako je krenulo Kini i Brazilu..

padobranac je napisao/la: bolje da pocnemo uciti kineski i portugalski kako je krenulo Kini i Brazilu..

Pa čuj i španjolski kao takav zauzima velik dio svjetske populacije...

padobranac je napisao/la: bolje da pocnemo uciti kineski i portugalski kako je krenulo Kini i Brazilu..

ako se ne varam i EU obveznice nude se Kini na prodaju

evo ti kikiriki za savjet

mali_ivica je napisao/la: padobranac je napisao/la: bolje da pocnemo uciti kineski i portugalski kako je krenulo Kini i Brazilu.. Pa čuj i španjolski kao takav zauzima velik dio svjetske populacije...

Da ali samo populacije. Ne i ekonomije.

E, ljudi moji- pa takav način razmišljanja, s kim najviše 'poslujemo', upravo je i ono što nas dovodi do toga gdje smo. Hrvatima je očigledno ostao onaj gastarbajterski mentalni sklop, po kojoem je (jedino) Njemačka obećana zemlja i jedino nas tamo trebaju i žele zaposliti. Možda i jest, za neke bauštelske poslove...ali to nas ne izdiže nišđta iznad Bugara, Rumunja, Mađara i inih.
Malo vas razmišlja i puca na poslove i mogućnosti malo višlje u strukturama EU, na one stipendije i natječaje u tijelim uprave- direktno, ili indirektno, za koje se i Nijemci uza svoje poznavanje materinjeg jezika, mogu slikati, jer ne znaju francuski koji se za njih traži.
Nije mi jasno kako ljudi u zemlji u kojoj svi odjednom studiraju, u kojoj imamo inflaciju ekonomista i pravnika, ne mogu vidjeti dalje od njemačkog nosa kao jedine i obecane alternative. Vjerujem da smo i zato u banani- jer je- kao sto je netko gore napisao . francuski 'nebitan'. pa dok bude nebitan, bit cemo nebitni i mi, i stvarno necemo imati što raditi u EU.
na referenduimu nisam glasao protiv, jer nisam vidio prednosti EU-a za hrvatsku, nego upravo zbog ovog gastarjbajter-bauštela stava i mentalnog sklopa, jer takvim ne bismo znali, tj. NEĆEMO znati iskoristiti što god nam se ponudi. A onda nam je džabe jesdmo li u bilo kojoj uniji, ili opet u nekoj JUGI, gdje, budimo realni, najbolje funkcioniramo. sa sličnima.
A da malo počnemo učiti dizati kriterije? Počnimo s francuskim...

Preacher ima sasvim dobre argumente, osobito glede ruskog, koji vjerujem u glavama Hrvata ima sličan status kao francuski, možda još i gori, zbog povijesti- kao nebitan...A govorimo li o svim silnim argumentima za zapošljavanje...pročitajte što čovjek kaže... A ne bismo u budućnost gledali, da smo još toliki... najbolje u 1941., ili 'gdje si ti bio '91'?