Kupovna moć Hrvata 2,6 puta slabija od europskog prosjeka

KOLIKO NAM JE DUG POKRIVAČ?
Kupovna moć Hrvata 2,6 puta slabija od europskog prosjeka

Hrvati raspolažu sa 4.763 eura neto dohotka po stanovniku dok je prosjek za Europu 12.500 eura. Najsiromašnija je Moldavija sa 788 eura po stanovniku, a najbogatiji je Lihtenštajn s 44.851 eurom. Susjedni Slovenci raspolažu s gotovo dvostruko više eura po stanovniku od prosječnog Hrvata
Novi rezultati istraživanja GfK GeoMarketing, koji prikazuju stanje za 41 europsku zemlju, pokazuju da Europa ostaje podijeljena kada je riječ o kupovnoj moći građana. Na žalost, na toj je ljestvici Hrvatska tek na 30. mjestu, a najbolju poziciju zauzimali smo 2006. godine, kada je Hrvatska bila na 27. mjestu. Hrvati raspolažu sa 4.763 eura neto dohotka po stanovniku dok je prosjek za Europu 12.500 eura. Najsiromašnija je Moldavija sa 788 eura po stanovniku, a najbogatiji je Lihtenštajn s 44.851 eurom.

Po kupovnoj moći prednjače Lihtenštajn, pa Luksemburg i Švicarska, dok Velika Britanija po prvi puta nije u vodećih 10 zemalja Europe. Slovenija nam i dalje bježi jer se nalazi na 21. mjestu a ispred nas su i druge tranzicijske zemlje kao Češka, Estonija, Litva...


Pregled po zemljama:


Zemlja Kupovna moć – euri _____________________________________________________________________

Lihtenštajn 44.851

Luksemburg 28.192

Švicarska 26.842

Norveška 25.165

Irska 22.540

Danska 21.670

Island 21.202

Austrija 20.045

Francuska 19.525

Njemačka 18.734

V. Britanija 18.583

Belgija 17.695

Švedska 17.552

Finska 17.194

Italija 16.949

Nizozemska 16.034

Španjolska 13.942

Grčka 12.973

Cipar 12.652

Portugal 10.019

Slovenija 9.043

Malta 8.688

Češka 6.412

Estonija 6.229

Latvija 6,211

Slovačka 6.102

Litva 5.582

Mađarska 5.549

Poljska 5.529

HRVATSKA 4.763

Turska 4.583

Rumunjska 3.332

Srbija 3.080

Bugarska 2.817

Crna Gora 2.589

B&H 2.325

Makedonija 2.237

Bjelorusija 1.888

Albanija 1.748

Ukrajina 1.688

Moldavija 788

EUROPSKI PROSJEK 12.500

Izvor: GfK

13.11.2008
Sanaderova 'Solidarnost'

Autor: Branko Mijić, Novi list

Pitanje je vjeruje li još netko od građana ove države Ivi Sanaderu nakon svega viđenog u proteklih pet godina? Piše Branko Mijić
Premijer je u pravu kada najavljuje rigorozne mjere štednje na državnoj razini, samo je pitanje vjeruje li još netko od građana ove države Ivi Sanaderu nakon svega viđenog u proteklih pet godina?

Nije pitanje treba li država Hrvatska štedjeti već zašto to već ranije nije počela. Zašto su državni proračuni bubrili posljednjih deset godina na teret osiromašenih građana, prije svih srednjeg sloja, dvostruko ili trostruko više nego li u onih pet godina dok su se tretirali i bili ratnim, prvenstveno namijenjenim financiranju golog nacionalnog opstanka za međunarodnog embarga na oružje?

U to doba kada su rijetki uspijevali razvijati proizvodnju i prihodovati, a da nisu bili vezani za vojni sektor ili tretirani kao 200 podobnih tajkunskih obitelji kojima je Tuđman darovao Hrvatsku, financijska je disciplina, bez obzira na nedodirljivi MORH i iz njega proizašle tvrtke i pojedince čije je poslovanje duboko bilo umočeno u međunarodni kriminal, svjedoci smo tome danas nakon niza mafijaških ubojstava, bila daleko veća kada su državni troškovi bili po srijedi.

Očekivano, središnja oporbena stranka SDP s gnušanjem odbija Sanaderove vatrogasne mjere, jer su Vladu ne samo na vrijeme upozorili da se ne ponaša kao pijani milijarder, već su i sami kada su 2000. došli na vlast bili prisiljeni rezati naraslu potrošnju, te vjerojatno i zbog tih nimalo socijalnih, ali gospodarski opravdanih mjera, potom i izgubili sljedeće izbore.

Budući da je SDP tada politički platio cijenu tvrdoglavosti odnosno principijelnosti svog glavnog ekonomskog stratega Slavka Linića, da bi se potom Sanaderova administracija do danas neracionalno ulizivala svim slojevima stanovništva, od umirovljenika preko branitelja do rodilja, kao i nacionalnim manjinama i nezavisnim pojedincima, rasipajući neracionalno naš kolektivni novac samo da bi opstala na vlasti, jasno je da Milanović i drugovi ni pod koju cijenu u ovom vapaju ne vide nikakav new deal već tek zakašnjelu demagogiju.

S njihove strane odbijenica je dakle logična. Niti je Sanader sa svojim skupim odijelima i satovima, na kojima bi mu bio zavidan i preplanuli crni desničar Berlusconi, Lech Walesa, niti je HDZ Solidarnošć. No kada kadar HDZ-ove provenijencije, osoba koja se spominjala i kao mogući Sanaderov kandidat za nasljednika Stjepana Mesića na Pantovčaku, Nadan Vidošević, otvoreno poruči kako je trenutna ekonomska situacija u Hrvatskoj posljednica naše nezrelosti, a ne onoga što se događa u svijetu, onda je jasno da smo daleko od našeg Roosewelta.

Možda je baš jučerašnje tradicionalno savjetovanje ekonomista u Opatiji dalo slikovit i jasan odgovor gdje se nalazi hrvatsko gospodarstvo u trenutku kada su sudionici skupa ostali bukvalno u mraku nakon što je kvar na dalekovodu spriječio njihove dubokoumne iluminacije.

Začudo, nitko nije uzviknuo ecce homo već su svi pohitali na otvorena vrata. Tamo gdje ih je čekao još jedan besplatni ručak na državni račun.