Eto jednostavno sam moro, uputa za uporabu:
1.Obavite sve što morate ovo će potrajati
2.Smjestite se u naslonjač
3.Zapalite pljugu, ak nepušite jebiga
4.Pročitati naglas
5.Uživajte
ZADAĆNICA FILIPA GAŠPARA (08.11.2001)
"Gdje Leje se kupusa zbiše
I zora ih rumenom vodom zali
Zeleno vime siše
Materi klenić mali"
"Moj doživljaj poezije Sergeja Jesenjina"
Vrlo je teško objasniti pjesmu poput ove. No to ipak nije problem samo ove
pjesme nego općenito svih pjesama Sergeja Jesenjina. Budući da sam već
napisao ovu pjesmu na početku, lako je zaključiti da ću se u ovoj zadaći
usredotočiti upravo na nju.
Prvo ću napisati ponešto o svojim razlozima zbog kojih sam odabrao ovu
pjesmu. Sve je počelo kad sam danas došao u školu i saznao da pišemo
školsku zadaću iz hrvatskog. To mi je probudilo sjećanja na prošli sat
hrvatskog kada je profesorica najavila pisanje, ali ja sam očigledno
zaboravio. No dobro.
Neposredno prije hrvatskog imali smo sat filozofije na kojem mi je moj
prijatelj i suradnik Josip Dvornik rekao da ima nekakvu knjigu od
Jesenjina. Ta vijest me je iznimno obradovala zbog toga što sam u toj
knjizi prepoznao materijal za svoje novo djelo iliti ovu zadaćnicu. No
dobro. Moram priznati da sam prelistao cijelu knjigu koja je puna
Jesenjinovih pjesama.
U početku sam planirao odabrati pjesmu slučajnim otvaranjem knjige ali bih
uvijek otvorio neku dugačku pjesmu, pa sam naposljetku odustao od te metode
'Slučajnog odabira'. Tada sam krenuo u potragu prema naslovu. Pokazalo se
da ima desetak pjesama sa vrlo zanimljivim naslovima ali i velik broj onih
bez naslova.
Prvo moram napomenuti da su ove sa zanimljivim naslovom sve dugačke pa sam
bio prisiljen odustati i od toga. Preostalo mi je jedino da obradim pjesmu
bez naslova. Izbor je pao na ovu koja se nalazi iznad naslova ove zadaće.
Zašto? Iskreno rečeno glavni (i jedini) razlog je njezina dužina. Zauzima
samo četri reda u knjizi, pa tako i u mojoj bilježnici. Pjesma je vrlo
nerazumljiva za mladog mladića poput mene. No unatoč tome ja ću pokušati
opisati svoj doživljaj ove pjesme. Kao prvo, ova pjesma govori o nekakvom
kupusu i to je ustvari jedino što ja razumijem u njoj. Sada ću pokušati
obraditi svaki stih zasebno.Tako ću možda uspjeti shvatiti značenje cijele
pjesme u ukupnosti.
Prvi stih: Gdje leje se kupusa zbiše. Što reći o ovom stihu? Kao prvo, ne
znam šta su leje. To me podsjeća na riječ aleje, što su ustvari nekakve
ulice, pa onda pretpostavljam da su to ustvari redovi kupusa. Već sam nešto
postigao; preveo sam prvi stih. Gdje redovi kupusa se zbiše.
Sada je krajnje vrijeme da prijeđem na drugi stih koji glasi: I zora ih
rumenom vodom zali. Moram priznati da mi je ovaj stih razumljiv. Govori
vjerovatno o tome da je kupus vlažan od rose pa izgleda rumeno kada je u
zoru izložen prvim zrakama sunca koje dolaze iz smjera Japana. Još jedan
stih je riješen ali činjenica je da stvari sada postaju gadne zbog toga što
su preostala dva stiha stvarno ružna.
Treći stih: Zeleno vime siše. Šta bi sad to trebalo značiti? Vime imaju
krave, koze, ovce…, ali kakve to veze ima sa kupusom. Još piše i da je to
vime zeleno, što je apsolutno nemoguće. Recimo da sam sada gotov sa ovim
stihom, ali kao da i nisam zbog toga što sam doživio potpuni debakl u
pokušaju objašnjavanja ovog stiha. Nisam baš optimist u slučaju prevođenja
idućeg stiha ali barem ću pokušati, zato da ne ispadne da nisam hrabar.
Četvrti, a samim tim i zadnji stih glasi: Materi klenić mali. Svaka
normalna osoba će bez većih problema zaključiti da je ovaj stih abnormalan
i deformiran i da ga ne može nitko prevesti. Vrijeme je da nešto napišem
nešto o ovoj pjesmi u njezinoj cjelokupnoj obuhvatnosti. Ova pjesma je
dosta nerazumljiva. Što je uzrok? U knjizi piše da je ovu pjesmu preveo
neki Golob. On je ovu pjesmu tako dobro preveo da ja imam osjećaj da bi ju
mnogo bolje razumio na Ruskom jeziku. To je pomalo žalosno.
Žalosno je i to što sam već malo previše napisao o Jesenjinu pa se nisam
uspio osvrnuti na probleme u svijetu, i u Bjelovaru, u zadnje vrijeme. Što
bi Jesenjin rekao da vidi što se sada događa? Bombe padaju na sve strane,
Antrax na svakom koraku. No to su ustvari manje važne stvari za čovjekov
opstanak. Važno je to što se Đordan vratio na parket. No to ima i svojih
negativnih strana. Opet će vrtoglavo porasti prodaja Đ-ordanovih tenisica
(ovako je rastavio riječ Đordan, op.a.). Svi znaju zašto je to loše.
Postoji i dobra strana napada na Afganistan. Tamo je donedavno glavna grana
proizvodnje bila proizvodnja droge. Sad se talibani ne mogu koncentrirati
na to. U Bjelovaru se u zadnje vrijeme gradi obilaznica. Svi ljudi imaju
barem jedan bubreg, a ako ne onda nisu ljudi. Kada su bubrezi bolesni onda
se ide na dijalizu. Gadno je kad ni to ne ide. U prošlu srijedu su u ROCK
KLUBU svirali narodnjaci – srpski. Ja sam malo bio tamo i nije mi se
svidjelo. Bila je živa muzika. Pjevač je izgledao ko Haris Đinović samo što
nije bio inteligentan poput njega. Sada ću navesti pjesmu Harisa Đinovića:
Ostarit ću, neću znati
Dal’ ćeš zamnom
Zaplakati
Ko ja za tobom
Ova pjesma je također u četri reda ali je mnogo razumljivija od
Jesenjinove. Iz toga se može zaključiti da je Haris Đinović bolji pjesnik
od Jesenjina.
U samom završetku moram istaknuti moj krajnji dojam o Jesenjinu, ovoj
pjesmi i cjelokupnom njegovom opusu. Pjesme bi odlično zvučale kada bi bile
uglazbljene uz harmoniku. Da je Jesenjin još živ mogao bi pjevati u duetu
sa Džinovićem. Kladim se da bi to bio svjetski hit. No šalu na stranu.
Jesenjin je jedan od najvećih pjesnika svih vremena, ako ne i najveći, i to
nitko ne može osporiti, a kamoli ja. Ja sam svjestan da ova moja zadaća baš
i nije uspjela ali zato sam označio zvjezdicama koji djelovi ustvari i nisu
njen sastavni dio. Ti djelovi su umetnuti zbog mojeg osobnog zadovoljstva.
To ću sada objasniti. Ja doma imam sve svoje zadaćnice i uvijek kad sam
tužan pročitam ih, te sam odmah bolje raspoložen. Molim vas da mi ne date
1.
OCJENA: NEDOVOLJAN (1)
Patnje mladoga Filipa Gašparića
Međuljudski odnosi - Razgovori ugodni
super je ovo.. ! 
"Svaka normalna osoba će bez većih problema zaključiti da je ovaj stih abnormalan
i deformiran i da ga ne može nitko prevesti."
a lik je strašan...
i deformiran i da ga ne može nitko prevesti."
a lik je strašan...
Tko mu je dao nedovoljan za ovo...
odlična
odlična
Čitala sam do joj kad je bilo aktualno, al nikad dosta! 
ma srce malo mamino pametno, kako je on to lijepo napisao!
ma srce malo mamino pametno, kako je on to lijepo napisao!
jebiga frajer je napisao ono šta misli i ja bi mu dao 5 zbog toga. a i moja bivša profesorica.....
sad se baš sjetim šta je ovaj jedan iz mog razreda pisao u zadačnici.... u glavnom tema je bila nešta u smislu pun kojim idemo bla bla.... on je pisao o patuljcima koji žicaju pare da si kupe autobus i putuju cijelim svijetom.... jebiga.... nemam to nigdje...
sad se baš sjetim šta je ovaj jedan iz mog razreda pisao u zadačnici.... u glavnom tema je bila nešta u smislu pun kojim idemo bla bla.... on je pisao o patuljcima koji žicaju pare da si kupe autobus i putuju cijelim svijetom.... jebiga.... nemam to nigdje...
elaTko mu je dao nedovoljan za ovo...
i ja se pitam...
ja bih mu dala peticu za snalazljivost!
i kreativnost...
proplakala sam od smijeha!!!
Re: Patnje mladoga Filipa Gašparića
Definitivno su mi među naj rečenicama:
"Zeleno vime siše. Šta bi sad to trebalo značiti? Vime imaju krave, koze, ovce…, ali kakve to veze ima sa kupusom. Još piše i da je to vime zeleno, što je apsolutno nemoguće."
"U knjizi piše da je ovu pjesmu preveo neki Golob. On je ovu pjesmu tako dobro preveo da ja imam osjećaj da bi ju mnogo bolje razumio na Ruskom jeziku"
"Pjesme bi odlično zvučale kada bi bile uglazbljene uz harmoniku. Da je Jesenjin još živ mogao bi pjevati u duetu sa Džinovićem. Kladim se da bi to bio svjetski hit."
"> "> ">
"Zeleno vime siše. Šta bi sad to trebalo značiti? Vime imaju krave, koze, ovce…, ali kakve to veze ima sa kupusom. Još piše i da je to vime zeleno, što je apsolutno nemoguće."
"U knjizi piše da je ovu pjesmu preveo neki Golob. On je ovu pjesmu tako dobro preveo da ja imam osjećaj da bi ju mnogo bolje razumio na Ruskom jeziku"
"Pjesme bi odlično zvučale kada bi bile uglazbljene uz harmoniku. Da je Jesenjin još živ mogao bi pjevati u duetu sa Džinovićem. Kladim se da bi to bio svjetski hit."
"> "> ">Re: Patnje mladoga Filipa Gašparića
"> "> "> "> "> fićo je super, trebala mu je pet dat, još i ovo molim vas nemojte mi dat jedan, prejebenoRe: Patnje mladoga Filipa Gašparića
Sjedi 5
Re: Patnje mladoga Filipa Gašparića
dobro pa ja nemogu vjerovat, neznam kad sam se zadnji put ovako smijao, odlični su
pa ja bi ima svima dala bar 4
Re: Patnje mladoga Filipa Gašparića
A daaaj... ako je ovo njegova zadaćnica u originalu, trebala mu je barem dati 3 za gramatiku. Ma šta 3, 5!! Dečki u mom razredu nisu bili ni izbliza ovako pismeni. (Sorry, dečki 
)
)Ove zadaćnice su prezakon, meni je sad žao što sam bacio svoje, imo sam 2-3 slične, za koje sam naravno dobio 1 il 2 
Ja se također moram pohvaliti jednim ocjenjivanjem profesorice iz srednje škole
Hrv. Jezik
Pusti ona nama neku melodiju sa nekim bubnjevima i štajaznam ...
kaže ona napišite što vidite u glavi dok to slušate...
Ja napišem: vidim afričko pleme kako trči oko vatre dok pored pripadnik plemena udara o bubnjeve a drugi stvara neku melodiju i oni svi zajedno nešto slave!
Ocjena: nedovoljan(1)
Profesorica je vjerojatno htjela to ocjenom reči kako smo mi trebali napisati na papir ono što ona vidi... ali se vjerojatno krivo izrazila...!
Hebiga jedini problem je što ja nemam Božiju providnost da čitam ljudima iz glave što su oni mislili dok su slušali te plemenske melodije!
KODNO IME PROFESORICE JE: Transparentna
Hrv. Jezik
Pusti ona nama neku melodiju sa nekim bubnjevima i štajaznam ...
kaže ona napišite što vidite u glavi dok to slušate...
Ja napišem: vidim afričko pleme kako trči oko vatre dok pored pripadnik plemena udara o bubnjeve a drugi stvara neku melodiju i oni svi zajedno nešto slave!
Ocjena: nedovoljan(1)
Profesorica je vjerojatno htjela to ocjenom reči kako smo mi trebali napisati na papir ono što ona vidi... ali se vjerojatno krivo izrazila...!
Hebiga jedini problem je što ja nemam Božiju providnost da čitam ljudima iz glave što su oni mislili dok su slušali te plemenske melodije!
KODNO IME PROFESORICE JE: Transparentna
Profesorice hrvatskog većinom nisu za zajebanciju tog tipa. To sam i ja radio, pa iako mi se tada činilo jako pametnim i smiješnim, nije polučilo neke rezultate u vidu ocjena. I bolje, gdje bi stigle kad bi učenici dobijali petice za svoje pokušaje duhovitosti, koji u najvećem broju slučajeva ne bi bili smiješni ni pri prvom čitanju. Neovisno o ovom uratku.
i opet naš fićo...
http://free-bj.t-com.hr/zvpo/4donline/zadacnice/gaso1.htm
Za Šenou u ovoj pjesmi “biti svoj” znaèi biti onakvim kakav jesi. Za njega su osobine koje èine èovjeka hrabrost, mudrost, poštenje, dobrota i skromnost. Ljudi ne smiju nikad klonuti duhom, moraju uvijek biti pošteni i dobri, moraju pomagati i voljeti svoje bližnje.
Za mene “biti svoj” znaèi imati svoje stavove i mišljenja o svijetu i ljudima. Ali moje mišljenje se donekle razlikuje od Šenoinog. Kada bi sve ljude krasile osobine koja Šenoa navodi, spomenuta sintagma bi izgubila svoje znaèenje. Neki ljudi su nepošteni i to je osobina koja ih èini takvima kakvi jesu. Kada bi netko takav poslušao savjet okoline i preobratio se u poštena èovjeka, sasvim sigurno više ne bi bio svoj. Razlog tomu je što su ga ostali uspjeli uvjeriti u ono što sami misle. Promijenio je mišljenje pod utjecajem društva. Što bi se dogodilo kad bi svi ljudi bili dobri kao što to Šenoa zamišlja i priželjkuje? Smatram da to uopæe ne bi bio napredak u odnosu na sadašnje stanje. Možda ne bi bilo ratova, ubojstava i bla, bla…, ali mislim da bi se ja u takvom svijetu pomalo neugodno osjeæao. Kada bi svi ljudi bili obuèeni u zeleno, kada bi nosili zelene kape i kad bi uz to i sve oko nas bilo zeleno, nitko ne bi nikoga prepoznao i sve bi bilo jednolièno. Kada bi svi imali dobre osobine, dogodilo bi se isto to. Nitko ne bi imao svoje ja. Takoðer nitko nikoga ne bi prepoznao. To nije u redu. Mislim da bi Šenoa malo drukèije razmišljao kada bi porazgovarao sa mnom. Moje mišljenje je da bi kod djece veæ u ranoj dobi trebalo poèeti sustavno razvijati loše osobine. To ustvari i nije potrebno zbog toga što se svi ljudi raðaju s nekim lošim osobinama koje se razvijaju same od sebe. Èast izuzecima ( papa ). To je dokaz da je nemoguæe ostvariti Šenoine želje. Èovjeku je u genima zapisano da mora biti loš i to znaèi biti svoj. Preciznije, loše osobine nas èine onakvima kakvi jesmo. Ali tko sam ja da pobijam Šenoine misli. Ipak je on završio osam razreda gimnazije, a ja tek dva. Vjerovatno je imao i dosta godina kad je napisao ovu pjesmu, a samim tim je imao ono što ja nemam: iskustvo. To je zasigurno jedan od glavnih razloga što se ja i August toliko razilazimo. Unatoè njegovom iskustvu usuðujem se izjaviti da Šenoa nije bio u pravu. Nakon razmišljanja koja sam u ovom djelu pretoèio na papir, mislim da svi to shvaæaju.
ima još!
">
http://free-bj.t-com.hr/zvpo/4donline/zadacnice/gaso1.htm
Za Šenou u ovoj pjesmi “biti svoj” znaèi biti onakvim kakav jesi. Za njega su osobine koje èine èovjeka hrabrost, mudrost, poštenje, dobrota i skromnost. Ljudi ne smiju nikad klonuti duhom, moraju uvijek biti pošteni i dobri, moraju pomagati i voljeti svoje bližnje.
Za mene “biti svoj” znaèi imati svoje stavove i mišljenja o svijetu i ljudima. Ali moje mišljenje se donekle razlikuje od Šenoinog. Kada bi sve ljude krasile osobine koja Šenoa navodi, spomenuta sintagma bi izgubila svoje znaèenje. Neki ljudi su nepošteni i to je osobina koja ih èini takvima kakvi jesu. Kada bi netko takav poslušao savjet okoline i preobratio se u poštena èovjeka, sasvim sigurno više ne bi bio svoj. Razlog tomu je što su ga ostali uspjeli uvjeriti u ono što sami misle. Promijenio je mišljenje pod utjecajem društva. Što bi se dogodilo kad bi svi ljudi bili dobri kao što to Šenoa zamišlja i priželjkuje? Smatram da to uopæe ne bi bio napredak u odnosu na sadašnje stanje. Možda ne bi bilo ratova, ubojstava i bla, bla…, ali mislim da bi se ja u takvom svijetu pomalo neugodno osjeæao. Kada bi svi ljudi bili obuèeni u zeleno, kada bi nosili zelene kape i kad bi uz to i sve oko nas bilo zeleno, nitko ne bi nikoga prepoznao i sve bi bilo jednolièno. Kada bi svi imali dobre osobine, dogodilo bi se isto to. Nitko ne bi imao svoje ja. Takoðer nitko nikoga ne bi prepoznao. To nije u redu. Mislim da bi Šenoa malo drukèije razmišljao kada bi porazgovarao sa mnom. Moje mišljenje je da bi kod djece veæ u ranoj dobi trebalo poèeti sustavno razvijati loše osobine. To ustvari i nije potrebno zbog toga što se svi ljudi raðaju s nekim lošim osobinama koje se razvijaju same od sebe. Èast izuzecima ( papa ). To je dokaz da je nemoguæe ostvariti Šenoine želje. Èovjeku je u genima zapisano da mora biti loš i to znaèi biti svoj. Preciznije, loše osobine nas èine onakvima kakvi jesmo. Ali tko sam ja da pobijam Šenoine misli. Ipak je on završio osam razreda gimnazije, a ja tek dva. Vjerovatno je imao i dosta godina kad je napisao ovu pjesmu, a samim tim je imao ono što ja nemam: iskustvo. To je zasigurno jedan od glavnih razloga što se ja i August toliko razilazimo. Unatoè njegovom iskustvu usuðujem se izjaviti da Šenoa nije bio u pravu. Nakon razmišljanja koja sam u ovom djelu pretoèio na papir, mislim da svi to shvaæaju.
ima još!
">sabajebiga frajer je napisao ono šta misli i ja bi mu dao 5 zbog toga. a i moja bivša profesorica.....
sad se baš sjetim šta je ovaj jedan iz mog razreda pisao u zadačnici.... u glavnom tema je bila nešta u smislu pun kojim idemo bla bla.... on je pisao o patuljcima koji žicaju pare da si kupe autobus i putuju cijelim svijetom.... jebiga.... nemam to nigdje...
baš to Kramba bi dala pozitivnu ocjenu sigurno, ipak ovisi i o gramatici
... a ko je pisao o patuljcima da mi je znati 
zadačnice su super..za humor, gramatiku,snalažljivost je zaslužio 5 a ne 1..pa nije on kriv što se profesorici nesviđa njegovo mišljenje..
Ja sam jedanput isto pokušao al s lektirom. Trebao sam napisat lektiru o Mučnini, Jean Paula Sartrea. Posudio ja knjigu iz knjižnice i sav sretan kad sam vidio da ima samo stotinjak stranica. Počeo ja čitat, kad ono knjiga ne samo da se zove Mučnina, već je meni stvarno bila muka dok sam ju čitao. I stigao ja do negdje pola i ne mogu više koliko mi je glup sadržaj bio. Pošto sam išao u jezičnu i pročitao sam hrpetinu knjigu, al nijedna mi nije bila toliko naporna. I došao naravno dan kad se predaju lektire. Pita mene profesorica gdje moja. A ja počeo pametovat nešto sčično kao Filip. I priča profa sa mnom pola sata se mi rasparavljamo. I kontam ja izvući će se. Al naravno da nisam, već sam dobio komadinu ko kuća veliku.