Jučer je u Hrvatsku, nakon nekoliko kišovitih i hladnijih dana, stigao novi veliki val vrućina. Meteorolozi najavljuju da bi u nekim dijelovima Hrvatske temperatura mogla doseći i 40 stupnjeva, a najtoplije će, prema prognozama, biti upravo u Slavoniji. Prema sedmodnevnoj prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda temperatura bi u srijedu i četvrtak (18. i 19. srpnja) u Osijeku mogla narasti na 39 stupnjeva, a već prekjučer u 15 sati ona je iznosila 30 stupnjeva. Vrućina bi mogla popustiti tek krajem tjedna.
A baš velike temperaturne oscilacije kakvima smo svjedoci unatrag dva mjeseca, prvo suša, a potom oluje i velike količine padalina obilježile su ovo, za sada, izuzetno vremenski nestabilno ljeto kojemu je prethodilo vruće proljeće i blaga zima.
Promjena žiotnih navika
Što se događa s vremenom i kamo su nestala tipična godišnja doba, pitanje je koje se nameće već nekoliko godina u kojima su stanovnici Slavonije i Baranji bili svjedoci nekoliko poplava, suše i izostanka ljetne najezde komaraca. Odgovor je, prema riječima osječkog meteorologa, Željka Lazanina, lako pronaći u svakodnevnom ponašanju ljudi i njihovim promijenjenim životnim navikama koje umjesto da se formiraju usporedno s ciklusom prirode, nastaju oprečno njenim zakonitostima.
- Unatrag posljednjih trideset godina ljudi su drastično prilagodili način življenja svojim potrebama, koje nisu u skladu sa ritmom prirode. Samo za primjer, prije trideset godina ljudi su putovali ovisno o vremenu. Posebno kada je riječ o putovanju zrakoplovima, ali i drugim prijevoznim sredstvima. Danas vrijeme nije zapreka za putovanja bilo kojega oblika. Ide se protiv njega. Dok je ranije za 300 kilometara ceste bilo potrebno nekoliko godina intenzivnih radova, danas se jednako duga dionica napravi za godinu dana. Dobar je primjer i trajanje građevinske sezone, koja je prije počinjala u ožujku, a trajala je najkasnije do studenoga. Danas se i građevinski radovi obavljaju cijelu godinu. Slično je i s načinom prehrane. Dok su se ranije ljudi hranili isključivo sezonskim voćem i povrćem, današnja tehnologija omogućuje dostupnost svih namirnica tijekom cijele godine. A upravo iz te tehnologije i ubrzanog načina života došlo je do poremećaja u prirodi. Klimatskim promjenama pridonijela je i promjena krajolika. Neka su područja ostala bez šuma i močvarnih područja, dok su neka područja “ozelenjena”, objašnjava Lazanin neke posljedice poremećaja klime na našim prostorima.
Prevrtljiva priroda
No, kako kaže, klimu, odnosno drastične vremenske oscilacije, u Hrvatskoj nisu direktno prouzročili njeni građani, već su trenutne vremenske (ne)prilike posljedica brzog života u većim i industrijom opterećenijim sredinama u Europi i svijetu.
- Ljudi su na globalnoj razini počeli prilagođavati prirodu sebi, a to ne može završiti bez posljedica koje se trenutno manifestiraju kroz nestabilne vremenske prilike - zaključuje Lazanin, te dodaje kako postoji i mogućnost da se vrijeme u našim krajevima mijenja neovisno o eventualnim klimatskim promjenama.
- Ako se pogledaju statistike, tijekom proteklih 130 godina unutar kojih se bilježe vremenske prilike, registrirano je više godina u kojima su se nenadano pojavile poplave ili suše na određenom području tako da se nikada sa sigurnošću ne može reći da je na vrijeme koje imamo danas direktno utjecao čovjek. Ili pak da je riječ o posljedicama promjene klime. Priroda je jednostavno ponekad nepredvidiva.
Stoga ne možemo na osnovi prošle zime reći da će ona i ove godine biti blaga, ili da će pak zbog toplog prosinca ljetne mjesece okupati kiša - kaže Lazanin, dodavši kako se točna i precizna prognoza vremena može izraditi za vremensko razdoblje do 14 dana.
Autorica: Ivana Kukić/Glas-Slavonije.hr
"> 
