Predstavljanje dviju knjiga

KLUB KNJIŽARE NOVA
Trg Ante Starčevića 4, Osijek
ima čast pozvati Vas na predstavljanje dviju knjiga

Vedran Kukavica
JA NISAM ŠVABO

koju će predstaviti
Ratko Cvetnić, recenzent
Vedran Kukavica, autor
i

Slavena Zdilara
GEOMORFOLOŠKA OBILJEŽJA
ZAVALE IMOTSKOG POLJA I PODGORJA BIOKOVA
koju će predstaviti

Anita Šikić, urednica
general bojnik dr. sc. Slaven Zdilar, autor

Predstavljanje će se održati u subotu, 19. prosinca 2015. u 11 sati u Klubu knjižare NOVA, Trg Ante Starčevića 4.

Roman koji objedinjuje hrapavost Prosjaka i sinova, Fortisovu začuđenost Morlacchima, i nepokorivi Vlajlend u kojemu se Winnetou snima samo zato što statiste ne treba maskirati. (Ratko Cvetnić)

Zar je moguće da Eugen Udo Schläger, strojarski inženjer, prvak Trudingera u orijentacijskom trčanju, ljubitelj leptira, uopće nije Švabo?!

Nakon smrti majke Udo kreće tragom njezina pisma u kojem mu ona priznaje kako je njegov pravi otac Tvrtko Batina iz mjesta Batina u Hrvatskoj, u Dalmatinskoj Zagori. Njegovu životnu pustolovinu u kojoj ispočetka glumi inozemnog investitora, graditelja vjetrenjača, otežat će činjenica da u Batini Tvrtko nije samo jedan nego ih je isuviše, a baš nijedan mu ne želi odati tajnu: zašto je njegova majka Eva, mjesna učiteljica, krajem osamdesetih napustila Batinu i u drugom stanju pobjegla u Njemačku?

Pišući ovaj brz i britak roman, ovaj urnebesan sraz dvaju mentaliteta - tvrdokornih novovjekih Morlaka koji od modernog svijeta prihvaćaju samo ono im odgovara i globalizirane suvremenosti koji proždire i unificira svaku Razliku kroz svoju Paradigmu - Vedran Kukavica očito se jako dobro zabavljao izazivajući kroz „Švabu“ i čitatelja da se s užitkom naglas nasmije: Velikoj i Gornjoj Batini, svakom Tvrtku, svakom Udu, samomu sebi, svima nama...

Vedran Kukavica (Imotski, 1965.) profesor je filozofije i diplomirani lingvist nastanjen u Zagrebu. Bio je urednik i novinar u gospodarskim redakcijama u mnogim hrvatskim tiskovinama, povremeno prekidajući novinarsku karijeru baveći se marketingom i odnosima s javnošću u bankama i korporacijama. Radi kao televizijski novinar i ekonomski komentator. „Ja nisam Švabo“ njegov je prvi roman.

Knjiga Slavena Zdilara Geomorfološka obilježja zavale Imotskog polja i Podgorja Biokova geoznanstveni je prilog poznavanju reljefa jednoga od klasičnih krških krajeva naše Domovine i to područja Biokovske Zagore. Podijeljena je u 5 poglavlja: 1. Uvod, 2. Geomorfološki položaj, 3. Utjecaj geoloških osobina na oblikovanje i razvoj reljefa, 4. Analiza reljefa, 5. Zaključak.
U Uvodu autor izlaže cilj i zadaću istraživanja, najvažnija dosadašnja istraživanja, te primjenjene metode i tijek istraživanja.
U poglavlju Geomorfološki položaj navodi se razrada obuhvaćenog područja na dvije subgeomorfološke regionalne cjeline: Zavalu Imotskog polja s brdsko-zaravanskim okvirom i Podgorja Biokova. Unutar reljefnih cjelina razlikuje se i nekoliko mikroregionalnih jedinica. Slijedi razrada Utjecaja geoloških osobina na oblikovanje i razvoj reljefa. Osobito je značajno poglavlje u kojem se opisuje recentni geološki strukturni sklop. Ukazuje se na klasifikaciju struktura i rasjeda, te njihovo odražavanje u reljefu. Vrlo je važno da su osnovni podaci o rasjedima (tip, položaj u strukturnom sklopu, vrsta pomaka krila) dobiveni terenskim strukturno-geološkim kartiranjem.
Najopsežnije je poglavlje Analiza reljefa. Naglasak je na morfometrijskoj analizi reljefa prikazanoj pomoću karata i hipsometrije, nagiba i raščlanjenosti reljefa. Uz karte priložene su fotografije najznačajnijih primjera reljefa. Osobito je važna razrada morfostrukturnih osobina reljefa.
Reljef je primarni element zemljišta jer njegova morfološka, morfometrijska i morfografska obilježja imaju značajan utjecaj na hidrografiju, klimu, biljni i životinjski svijet, te na život i djelatnost ljudi, a time i na ukupna socio-geografska obilježja zemljišta (naseljenost, položaj i tip naselja, promet, gospodarstvo i dr.).
Geomorfološka istraživanja veoma su važna u funkcionalnoj organizaciji života i djelovanja (graditeljstvo, zaštita okoliša, prostorno planiranje, osobito u sigurnosnom, obrambenom i vojnom području), geomorfološko istraživanje, odnosno proučavanje obilježja, geneze i evolucije reljefa omogućava da se reljef spozna kao element prirodne osnove i prepozna koristivost njegovih značajki u prostoru (geoprostoru) kao osnovnom objektu istraživanja (osobito njegove morfometrijske i morfografske osobitosti).