Unatoč razdoblju zabrane zapošljavanja od dvije godine koji je Njemačka uvela za Hrvate nakon pristupanja Europskoj uniji, oni ipak i u ovom trenutku mogu konkurirati za neko od pedesetak deficitarnih zanimanja u najjačoj gospodarskoj sili EU-a. Naime, ograničenja za Hrvate ne odnose se na visokoobrazovane kadrove, ali će ostati za nekvalificiranu radnu snagu ili za one s nižom i srednjom stručnom spremom za kojima Nijemci nemaju potrebu. Posao se može dobiti onda kada je riječ o traženim zanimanjima u Njemačkoj, a za koja nema dovoljno domaćih kandidata.
Stoga, ako govore njemački jezik, visokoobrazovani hrvatski stručnjaci (matematičari, informatičari) i kvalificirani radnici (tokari, bravari, tesari, zavarivači, sobarice...) neće imati problema da nađu posao u Njemačkoj.
Njemačka agencija za zapošljavanje objavila je prije nekoliko dana popis poslova koji su otvoreni radnicima izvan Europske unije, a među njima su medicinske sestre različitih profila, njegovatelji, inženjeri i tehničari za mehatroniku, električari, strojovođe itd.
Zainteresirani kandidati moraju posjedovati obrazovanje i/ili kvalifikaciju za traženi posao. Oni hrvatski građani koji imaju visokoškolsko obrazovanje i koji prihvate posao sukladno tom obrazovanju neće trebati radnu dozvolu, kao niti naučnici koji u Njemačkoj žele izučiti neko zanimanje u trajanju od najmanje dvije godine ili sezonski radnici koji mogu raditi u Njemačkoj u trajanju do šest mjeseci unutar jedne kalendarske godine. Svi ostali moraju prije početka rada ishoditi radnu dozvolu za EU koju izdaju lokalne agencije za zapošljavanje i to na zahtjev poslodavca koji radnike izvan EU ili iz zemalja EU za koje su uvedene restrikcije mogu zapošljavati samo ako nema dovoljno radnika iz Njemačke.
O tome koliko je ova priča ozbiljna svjedoči podatak kako je Eric Schweitzer, predsjednik Njemačke gospodarske komore, prije nekoliko mjeseci najavio kako Njemačka planira u idućih 12 godina uvesti oko 1,5 milijuna kvalificiranih stranih radnika kako bi održala sadašnji gospodarski rast. Razlog je veliki pad nataliteta: Njemačka će u idućih 12 godina imati šest milijuna manje zaposlenih od sadašnjih 42 milijuna radnika pa joj prijeti deficit visokoobrazovanih kadrova i drugih kvalificiranih radnika.
Dosadašnja iskustva još od prvog vala ekonomskog iseljavanja iz bivše Jugoslavije u 60-im godinama prošlog stoljeća pokazala su kako se hrvatski radnici vrlo brzo prilagođavaju njemačkim uvjetima života, stoga su visokoobrazovani Hrvati među najpoželjnijom radnom snagom u Njemačkoj. A obzirom na lošu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, uopće neće biti neobično dođe li do još jednog odljeva mozgova u neko od trenutno najtraženijih zanimanja u Njemačkoj.
Tekst: M.M./Osijek031.com
Povijesni medij
