Svaki kupač iza sebe u bazenu ili rijeci tijekom kupanja ostavi više od 150 grama organskog materijala, odnosno 30 milijuna mikroorganizama - u najboljem slučaju znoja, mokraće i kožnih ljuskica. Ništa strašno ako se voda tretira kako bi bila pogodna za kupanje, no, upozoravaju liječnici, to je pogubno za kožu kada se kupališta uredno ne održavaju.
- Iako bazeni i jezera u kojima se Osječani kupaju slove kao dobro održavani, ljeto nikada ne prolazi bez onih koji nam dolaze zbog reakcija kože na viruse i bakterije. Najčešće se susrećemo s virusnim bradavicama i gljivičnim bolestima, prije svega na stopalima, kaže dr. Zlatica Jukić s Odjela za dermatovenerologiju KBC-a Osijek, te dodaje kako kupači, na žalost, ne mogu mnogo toga učiniti da bi se od ovakvih neugodnih reakcija kože zaštitili.
- Sve je stvar povjerenja. Jednom kada kupači uđu u vodu, ako ona nije dobro održavana, ne mogu napraviti ništa da se zaštite. No kada je u pitanju širenje bolesti, najbolja je preporuka nikako na kupalištima ne nositi tuđu obuću, kaže dr. Jukić.
Kada je riječ o kupanju u Dravi, preporuča se odlazak na lokacije s kojih županijski Zavod za javno zdravstvo redovno uzima uzroke te obavještava građane o mogućim zarazama. Riječ je o dravskom kupalištu u Donjem gradu i onome koje se proteže uz Kopiku.
- Ako ZZJZ ne kaže drugačije, kupači se mogu pouzdati da je kupanje na tim lokacijama sigurno za zdravlje, zaključuje dr. Jukić.
ZZJZ kontrolira kupališta
Osim na dva kupališta na Dravi, Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije obavlja kontrolu vode za kupanje i na Kopiki, Gradskim bazenima, na bazenu u Semeljcima, bazenima u Kneževim Vinogradima te u Bizovcu i Belišću. Kada je riječ o prirodnim kupalištima, voda se analizira u Baranji na Đoli i u Topolju, na kupalištima Borovik, Lapovac i Bistrinci, te u Osijeku na bajeru na Jugu 2.
Tekst: Ivana Kukić Solar/Glas-Slavonije.hr
Foto: Cacan/foto-arhiv 031