Prema novom Zakonu o HRT-u, koji je otišao iz Vlade u Sabor na prvo čitanje, televizijska pretplata iznosit će najviše 1,5 posto prosječne plaće u Hrvatskoj, što bi sada iznosilo oko 80 kuna, no zakonom nije definiran i najniži mogući iznos pretplate.
RTV pristojbu ubuduće će plaćati svi oni koji plaćaju račune za struju, čime bi HRT trebao dobiti novih 600 tisuća pretplatnika! Naime, sada ih ima 1,5 milijuna, dok HEP ima 2,1 milijun potrošača u kategoriji kućanstva. Problem je, međutim, u tome što za HEP kategorija "kućanstava" ne podrazumijeva samo prava kućanstva, dakle nastanjene stanove i kuće, već i stubišta, garaže, pomoćne objekte i slično, za koje se plaća struja. U Ministarstvu kulture, koje je pisalo Zakon o HRT-u, kažu da će s vremenom pojedinosti biti razrađene, no u Sabor je otišao zakon u kojem stoji kako će ubuduće pretplatu za televiziju i radio plaćati svaka pravna ili fizička osoba koja plaća električnu energiju.
Drugim riječima, to su i vlasnici brojila u garažama, ili, primjerice, u pomoćnim objektima na poljoprivrednim zemljištima, jer HEP u svojoj evidenciji nema vrstu objekta, samo ime i prezime vlasnika, te broj njegovog brojila za struju. Onima koji negdje imaju brojilo, no ne i televizor, preostat će samo da, kad od HRT-a dobiju obavijest o plaćanju pretplate, kod javnog bilježnika potpišu izjavu da u tom objektu nemaju TV i za ovjeru platiti 46,90 kuna po primjerku. Iznos PDV- a od tako prikupljene cifre, otići će, pritom, i u državnu blagajnu. Dobije li HRT oko 500 tisuća javnobilježničkih potvrda o neposjedovanju televizora, ostat će mu novih oko 100 tisuća pravih kućanstava, na kojima bi trebao zarađivati, prema sadašnjoj računici, dodatnih osam milijuna kuna mjesečno, odnosno 96 milijuna kuna godišnje.
Pravnici tvrde da onaj koji nešto od kupca naplaćuje, mora dokazati trošak, a ne da trošak pretpostavlja, pa kupac onda dokazuje da on kupac zapravo - nije. Kako ističe Marko Baretić s Pravnog fakulteta u Zagrebu, to da pravni ili fizički subjekt dokazuje da nema nečeg što mu se želi naplatiti, u najmanju je ruku pravno neuobičajeno i nespretno. Osim toga, kažu pravnici, upitna je i odredba zakona koja kaže da će HEP biti dužan HRT-u redovito dostavljati podatke o svojim korisnicima, budući da to zadire u sferu zaštite tajnosti osobnih podataka.
- "Ovo je nakaradna zakonska odredba, i još jedan nepotreban trošak za građane! Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, u Hrvatskoj je bilo 1,4 useljenih kućanstava, dok je HEP tada imao 1,8 milijuna potrošača u toj kategoriji, kućanstava. To znači da je tada bilo 400 tisuća potrošača koji to ustvari nisu, odnosno objekata s brojilom, u kojima nitko ne živi", ističe Nenad Kurtović, predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača.
Autori: Bojana Mrvoš Pavić/Siniša Pavić/Glas-Slavonije.hr
Pročitajte i...
[19.04.2010.] Pretplatu HRT-u plaćat će svi građani koji imaju - struju?!
prije ce biti svi 
