Iz recenzije akademika Tonka Maroevića:
Vladimir Filakovac pripada naraštaju umjetnika formiranog u razdoblju otvaranja hrvatskog slikarstva modernim europskim tokovima, ali njegova pozicija do nedavno nije bila dovoljno istražena i adekvatno valorizirana. Za razliku od većine suvremenika što su se formirali u zapadnoeuropskim sredinama, težeći pretežno prema Parizu, Filakovac se školovao u Budimpešti, usavršavao u Beču, tako da je njegova formacija temeljno srednjoeuropska. Za dobar dio njegove umjetničke produkcije virtuozno izvedene, vrijedi sklonost prema određenom eklekticizmu, ako ne i sintezi tradicije i modernizma. Monografija Jelice Ambruš znatno proširuje i dopunjuje sliku Vladimira Filakovca kakvu poznaje naša povijest umjetnosti. Zasnovana na minucioznom istraživanju djela i odgovarajućih kritičkih i dokumentarnih vrela, njezina studija najodređenije rasvjetljuje stvaralačke početke i prevratna prva desetljeća slikareva djelovanja. S opravdanom sklonošću za Filakovčevu opciju koja je nastojala pomiriti modernističke izazove s regionalnim potrebama i mogućnostima prihvaćanja, autorica knjige nalazi prikladno mjesto za situiranje tog slikara u kontekst hrvatske umjetnosti, ako ne baš u avangardnim tokovima, a ono u tendencije obnoviteljskih i vitalističkih nastojanja. U svakom razdoblju je nastojala i uspjela naći odgovarajuće stilske koordinate. Studijom Jelice Ambruš djelo je primjereno obrađeno, te na taj način adekvatno ulančano u sustav interpretacije moderne hrvatske likovne umjetnosti. Odgovarajuća prezentacija svakako pridonosi i boljem razumijevanju i većem uvažavanju opusa, a pogotovo radova iz drugog i trećeg desetljeća, koja imaju često i antologijsku vrijednost ili tvore orijentire morfoloških orijentacija epohe.
Iz recenzije dr. sc. Ivanke Reberski:
Ovom monografijom autorice Jelice Ambruš hrvatska povijest umjetnosti dobiva prvu sustavnu interpretaciju i valorizaciju slikarskog opusa Vladimira Filakovca, jednog od najznačajnijih predstavnika hrvatskog modernog slikarstva osječkog likovnog kruga. Ovu monografiju smatram posebno važnom, tim više što se javlja u trenutku kad nam tek nekoliko karika nedostaje da se do kraja zaokruži slikarstvo prve polovice dvadesetog stoljeća, a to je vrijeme kojemu je i Filakovac dao svoj najznačajniji doprinos. Prikaz Filakovčeva stvaralačkog djela autorica je kronološki interpretirala u segmentima koji logično obuhvaćaju pojedine razvojne faze njegova stvaralačkog puta od najranijih godina školovanja u Vukovaru i Osijeku (1909-1911) i prvih znakova nadarenosti, koju su poticali njegovi učitelji, a posebno tada već priznati slikar Dragan Melkus i bliska okolina. Značajno je za Filakovca da se školovao u Budimpešti, kojem je razdoblju posvećeno drugo poglavlje, a obuhvaća studij i utjecaje između 1911. i 1916. godine, kad je na studiju u Budimpešti napustio akademske regule i priklonio se iskustvima impresionizma i secesije. Treće poglavlje obrađuje vrijeme njegova sudjelovanja u Prvom svjetskom ratu (1916-181
, prekid studija i povratak u Osijek radi mobilizacije. Kroz rat prolazi kao vojni slikar dokumentirajući prizore s bojišnice.Poslijeratno razdoblje od 1918-1921 provodi u Osijeku, gdje su se nakon studija i rata pomalo staložila stečena iskustva i formirao njegov prvotni stilski rukopis. Vratio se omiljenim urbanim temama i postupno „udaljavajući se sve više od budimpeštanskog akademizma tamne game, došao na modernijih stilskih promjena“, kako je to utvrdila autorica, koje su ga vodile prema impresionizmu i secesiji. Tada započinje i njegov intenzivni ulazak u likovni i društveni život Osijeka. Slijedeće poglavlje obrađuje značajno razdoblje daljnjeg usavršavanja u Beču od 1921-1923. godine koje je autorica označila riječima „usavršavanje, asimilacija srednjoeuropskog slikarstva“od kojih je za njega bio najvažniji susret sa sezanizmom i značajnije usvajanje secesijskih elemenata. Iz bečkog razdoblja proistekla je likovna kvaliteta koja ga svrstava u „prave baštinike minhenske škole“. Taj bečki ciklus“komponiran najfinijim tonskim gradacijama“, daje naslutiti kako je Filakovac istom strašću motivski zahvatio urbani život stare metropole kakvom je Miroslav Kraljević slikao Pariz. Povratak iz Beča u Osijek značio je početak plodnog Filakovčeva Osječkog razdoblja(1923-1930). To je vrijeme „uspona i sazrijevanja“, a stilsko morfološki nadovezao se je tada na magistralna kretanja hrvatske likovne scene sudjelujući vrlo svojstveno u velikoj stilskoj epohi magičnog realizma da bi se potom smirio u kolotečini intimističkog kolorizma. Prema autoričinim riječima „Iz ovog jedinstvenog osječkog razdoblja, koje će rezultirati brojnim zrelim slikama, proistekla su antologijska djela, primjerice ciklus Siesta- Žena pri odmoru“. Tu je temu s osobitim nadahnućem varirao punih deset godina. Usljedilo je Filakovčevo beogradsko razdoblje od 1930 do 1941. godine koje karakterizira daljnja umjetnička afirmacija priklanjajući se intimizmu, kolorizmu i ekspresionizmu, te pedagoški rad na Umjetničkoj akademiji. U Beogradu se također razvija u sjajnog ilustratora i karikaturistu. I na kraju uslijedilo je vremenski najdulje zagrebačko razdoblje od 1941-1972. godine, kada uz umjetničko djelovanje radi kao profesor na Akademiji likovnoj umjetnosti. Filakovac je obuhvaćao širok raspon tema i motiva, od portreta, pejzaža i mrtvih priroda do urbanih i animalističkih tema. Ovom monografijom Filakovac je stao uz bok najznačajnijih hrvatskih slikara prve polovice dvadesetog stoljeća. Kako ovo nije prvo monografsko djelo Jelice Ambruš ono najbolje potvrđuje visoku stručnost i temeljitost njezina istraživačkog rada i interpretativnih mogućnosti, koje smo već ranije zapazili.
Izdavači: Galerija likovnih umjetnosti, Osijek (za izdavača mr. sc. Branka Balen) i Institut za povijest umjetnosti, Zagreb(za izdavača prof. dr. Milan Pelc)
Urednica: mr. sc. Jelica Ambruš
Predgovor i životopis umjetnika:mr. sc. Jerlica Ambruš
Suradnica: izbor iz bibliografije i katalog djela Ines Ambruš dipl. pov. umjetnosti
Recenzenti: akademik Tonko Maroević i dr. sc. Ivanka Reberski
Fotografije: Milan Drmić, Marin Topić, Žorž Istog i drugi
Grafičko oblikovanje i priprema za tisak: Studio Rašić, Zagreb
Lektor i korektor: Salih Isaak
Prijevod sažetka na engleski: Graham Mc Master
Fotoliti: Skaner studio, Zagreb
Tisak: Printera, Sv. Nedelja
Format: 30x25cm, obim 263 str. 400 reprodukcija color i crno-bijelih
Tiskanje monografije omogućili su: Ministarstvo kulture RH, Osječko-baranjska županija, Grad Zagreb, Grad Osijek, Zagrebačka banka, d.d. Zagreb (donacija za program kulture), Medial, Zagreb, Hypo group Alpe Adria, d.d. Zagreb