Stanograditelji udovoljavajući kupcima svjesno krše propise

O 'eksploziji' stanogradnje u Osijeku svjedoči podatak da je u pet godina (2000.-2005.) stambena izgradnja bila više nego simbolična - izdano je svega 600 uporabnih dozvola. “Godinu dana kasnije 650 stanova u 32 građevine dobilo je dozvole, da bi ove godine prema pokazateljima za prvih devet mjeseci, ta brojka do konca godine mogla premašiti i više od 800 dozvola”, kaže jedna od rijetkih osoba koja je ušla u svaki novosagrađeni stan u Osijeku i bližoj gradskoj okolici - Josip Đeri, predsjednik Povjerenstva za tehnički pregled građevina.

No, prati li masovnost gradnje stanova i kvaliteta? Uočavaju li se greške koje se ponavljaju od gradilišta do gradilišta?

- Najčešća i najveća greška jest što izvođači radova, odnosno investitori, ne rade prema glavnim projektima, jer nastoje udovoljiti željama budućih vlasnika pa grade stanove, primjerice bez smočnica, objašnjava Đeri.

Izvođači radova često ne dostavljaju potrebnu atestnu dokumentaciju, voditelji radova nemaju potrebnu kvalifikaciju, građevinski dnevnici su nepotpuni, a za neke radove izvođač radova nije poznat.

Najčešće su primjedbe da nisu svi radovi dovršeni (priključci na elektromrežu, ili drugu komunalnu infrastrukturu), ili su, pak, izvedeni radovi koji nisu predviđeni glavnim projektom, (centralno grijanje), pa u takvim situacijama investitor mora dopunjavati tehničku dokumentaciju.

Na posljetku, nije neuobičajena situacija da investitori na građevini ostavljaju prozore koje moraju naknadno zatvarati.

- Dok se ne otklone bitni nedostatci navedeni u zapisniku Povjerenstva, investitor ne može dobiti uporabnu dozvolu i ne smije koristiti građevinu, iako nije nepoznata situacija da investitor, nakon što dovrši zgradu i u očekivanju izlaska Povjerenstva na teren, dozvoli useljenje kupcima stanova, naglašava Đeri.

Teško je procijeniti, kaže naš sugovornik, kada će se smanjiti interes za visokogradnju, posebice u dijelovima grada u kojima su do sada dominirale obiteljske kuće, jer Generalni urbanistički plan dozvoljava gradnju takvih građevina.

- Javnost je često nezadovoljna i prstom upire u one koji su izdali dozvole, dakle lokacijsku, građevinsku i uporabnu dozvolu. No, ako je urbanističkim planom na određenom mjestu omogućena gradnja primjerice peterokatnice uz obiteljsku kuću, investitoru se, ukoliko zadovolji sve ostale uvjete, dozvola mora izdati, objašnjava Đeri.

Autor: D. Kuštro/Glas-Slavonije.hr
Foto: Arhiva031