Zašto su pub-kvizovi toliko popularni?

U četvrtak, 25. siječnja 2024., održano je peto popularno-znanstveno događanje u sklopu 12. ciklusa Otvorenog četvrtka kao dijela projekta popularizacije znanosti FUZ&JA Filozofskog fakulteta u Osijeku. Jedan od naših najpoznatijih i najboljih kvizaša te lovac iz HTV-ova kviza Potjera dr. sc. Krešimir Sučević Međeral održao je predavanje Pub-kvizovi - dokona razbibriga, intelektualni sport ili pomoć u obrazovanju?

Predavanje je izazvalo veliko zanimanje, što najbolje pokazuje da se u učionicu 54 naguralo stotinjak ljudi, dok je u učionici 53 još dvadesetak ljudi gledalo prijenos uživo preko YouTube-kanala Otvorenog četvrtka. Još tridesetak ljudi pratilo je predavanje preko YouTubea.

Sam termin kviz prvi se put spominje 1780., a kvizovi se javljaju u tisku te od 30-ih godina 20. stoljeća u elektroničkim medijima. Pub-kvizovi javljaju se kao trivia nights 50-ih godina 20. stoljeća u sjevernoj Engleskoj. Prvo su služili kao sredstvo privlačenja gostiju u dane kad je inače bilo manje gostiju, ali postaju sve popularniji te kreće i kvizaška liga koja je na svom vrhuncu okupljala do 10 tisuća ekipa. U Hrvatskoj prvi televizijski kviz krenuo je 1965. te se zvao Poziv na kviz. Možda i najpopularniji televizijski kviz jest Kviskoteka koja se počela prikazivati 1981. te je postala fenomen u cijeloj Jugoslaviji. Krajem devedesetih godina počinje Upitnik, a nakon toga i Diplomac. Zanimljivo je i da su od kraja devedesetih svi kvizovi licencni, što otvara potrebu i prostor za stvaranjem novog domaćeg kviza. Pub-kvizovi u Hrvatskoj prvo počinju u Zagrebu 2005., a od 2012. kreće teritorijalno širenje po cijeloj Hrvatskoj. Danas se održava oko 150 pub-kvizova tjedno koji su tematski vrlo šaroliki: opći, glazbeni, filmski (opći filmski, određeni film, trilogija, serija), sportski, individualni itd. Osim što ima rekreacijski karakter (kviz kao dokona razbibriga), kvizovi imaju i natjecateljski karakter te se tako od 2003. održavaju europska i svjetska prvenstva, čime je kviz misaoni sport. Kviz može poslužiti i za marketinške aktivnosti, za edukaciju itd. Zanimljivi su edukacijski kvizovi jer predstavljaju zabavan način pamćenja podataka, učenje s manje stresa, kontekstualizaciju znanja. Igrajući kviz pokazuje se da brojne informacije zapravo nisu nepotrebne kao što smo mislili, daje se prestiž znanju, a i jača se zanimanje za svijet oko sebe. Zaključak je predavanja da je budućnost kvizova sigurna, ali vidjet će se u kojem će smjeru ići.

Na kraju je uslijedila zanimljiva rasprava, a naš predavač spremno je odgovarao na sva pitanja. Otvoreni četvrtak nastavlja s popularizacijom znanosti krajem veljače.



Tekst: Domagoj Kostanjevac, suvoditelj Otvorenog četvrtka
Foto: Stefan Zundanović