Trijumfirali Rosencrantz i Guildenstern!
18.07.2007. 12:53
Nevjerojatno je da nas redatelj Zlatko Sviben može još uvijek iznenaditi, začuditi i oduševiti. Znajući njegove predstave samo na ljetima kulture Don Quijote, Cyrano, pa i posljednja Velika, velika zemlja Oz, očekivali smo spektakl na otvorenome, no doista nas je iznenadila ljepota i snaga njegova "Rosencrantza i Guildensterna".
U tri prekrasna prostora: dvorištu Franjevačkog samostana, Vodenih vrata (gdje su izvanredno iskorišteni prostori pokrajnje uličice, zidina, prozora, ograda..) te na kraju u dvorištu Kazamata dogodila se sinoć prava čarolija. Ulice kojima svakodnevno prolazimo preobrazile su se u scenu, u pozornicu i čini mi se da ih više nećemo gledati istim očima.
Maestralna izvedba trojice - Rakana Rushaidata kao Rosencrantza, Franje Dijaka u ulozi Guildensterna te Božidara Alića kao Prvog glumca bila je dostojno upotpunjena izvrsnim studentima studija glume i lutkarstva Umjetničke akademije u Osijeku. Nećemo izostaviti nikoga, svi do jednoga bili su savršeni u svojim ulogama budući da nam se učinilo da smo uronjeni u nevjerojatni svijet Toma Stopparda, kao da se sve doista i događa.
Hamleta je glumio Mladen Vujčić (publika će se sjetiti i njegove izvrsne interpretacije Strašila u Ozu); Ofelija je Katarina Arbanas, Klaudije - Miroslav Čabraja, Gertruda Lucija Barišić, Polonije naš poznati osječki glumac Slaven Špišić, Vojnik Goran Smoljanović, Prvi Poslanik Petar Konkoj, a Drugi Poslanik Goran Guskić.
Vesela glumačka družina u predstavi u živo svira: Andrea Giordani, Ivana Horvat, Vedran Komerički, Petar Konkoj, Sanja Milardović, Goran Zelić i Goran Guskić. Svi do jednoga zaslužili su sve pohvale, kao i Igor Valeri koji je većinu glazbe u predstavi izvodio također uživo. Autorsku ekipu na čelu s redateljem Zlatkom Svibenom čine još i Velimir Velev - scenski pokret, Marita Ćopo - kostimi, oblikovanje svjetla Zoran Najdenov, savjetnica za scenski govor Alma Vančura-Malbaša, te asistenti režije Dunja Fajdić i Goran Smoljanović.
"Rosencrantz i Guildenstern su mrtvi" podatak je koji iznosi Fortinbras na kraju komada. Tek tada možemo reći da je njihov put kroz Elsinore do broda za Englesku zapravo put spoznaje o vlastitoj smrti, putovanje od groba do groba. Djelić njihova traganja koje pratimo, zapravo je dio njihove smrti: od izlaska iz groba kako bi iščačkali što ih grize, do povratka u grob nakon kojeg mogu odahnuti sa "počivali u miru" - napisala je u programskom letku predstave Dunja Fajdić. Dodaje kako se u ovome komadu Hamletova tragedija promatra kroz oči njegovih prijatelja iz djetinjstva... Vizuru sporednih likova Stoppard je proveo kroz Beckettovo nasljeđe. Ros i Guil navode nas na preispitivanje (apsurdnosti) života, konflikt između slobodne volje i determinizma: postoji li nepromjenjiva sudbina ili je svatko kovač svoje sreće?
Život i smrt, publika i glumci, kazalište i stvarni život, osječka Tvrđa i danski Elsinore - sve su to dva lica istog zlatnika u putovanju kroz koje nas ovom prilikom vode Stoppardovi pismo i glava - Rosencrantz i Guildenstern.
Stvaralačku energiju mogli smo sinoć iščitati iz svakog izgovorenog slova, svakog pokreta, a doživjeli smo nevjerojatno iskustvo, takvo da nam je gotovo žao što je predstava završena, odigrana i gotova, do savršenstva uvježbana i ponuđena kao neka nova stvarnost.
18. srpnja, SRIJEDA
21 sat
Tom Stoppard: ROSENCRANTZ I GUILDENSTERN SU MRTVI
repriza dramske predstave
Ansambl Osječkog ljeta kulture
Redatelj: Zlatko Sviben
Dvorište Franjevačkog samostana (1)
OLJK - Osječko ljeto kulture 2007. - program
Tanja Grganović
Odnosi s javnošću OLJK-a
Foto: Marin Franov/OLJK
U tri prekrasna prostora: dvorištu Franjevačkog samostana, Vodenih vrata (gdje su izvanredno iskorišteni prostori pokrajnje uličice, zidina, prozora, ograda..) te na kraju u dvorištu Kazamata dogodila se sinoć prava čarolija. Ulice kojima svakodnevno prolazimo preobrazile su se u scenu, u pozornicu i čini mi se da ih više nećemo gledati istim očima.
Maestralna izvedba trojice - Rakana Rushaidata kao Rosencrantza, Franje Dijaka u ulozi Guildensterna te Božidara Alića kao Prvog glumca bila je dostojno upotpunjena izvrsnim studentima studija glume i lutkarstva Umjetničke akademije u Osijeku. Nećemo izostaviti nikoga, svi do jednoga bili su savršeni u svojim ulogama budući da nam se učinilo da smo uronjeni u nevjerojatni svijet Toma Stopparda, kao da se sve doista i događa.
Hamleta je glumio Mladen Vujčić (publika će se sjetiti i njegove izvrsne interpretacije Strašila u Ozu); Ofelija je Katarina Arbanas, Klaudije - Miroslav Čabraja, Gertruda Lucija Barišić, Polonije naš poznati osječki glumac Slaven Špišić, Vojnik Goran Smoljanović, Prvi Poslanik Petar Konkoj, a Drugi Poslanik Goran Guskić.
Vesela glumačka družina u predstavi u živo svira: Andrea Giordani, Ivana Horvat, Vedran Komerički, Petar Konkoj, Sanja Milardović, Goran Zelić i Goran Guskić. Svi do jednoga zaslužili su sve pohvale, kao i Igor Valeri koji je većinu glazbe u predstavi izvodio također uživo. Autorsku ekipu na čelu s redateljem Zlatkom Svibenom čine još i Velimir Velev - scenski pokret, Marita Ćopo - kostimi, oblikovanje svjetla Zoran Najdenov, savjetnica za scenski govor Alma Vančura-Malbaša, te asistenti režije Dunja Fajdić i Goran Smoljanović.
"Rosencrantz i Guildenstern su mrtvi" podatak je koji iznosi Fortinbras na kraju komada. Tek tada možemo reći da je njihov put kroz Elsinore do broda za Englesku zapravo put spoznaje o vlastitoj smrti, putovanje od groba do groba. Djelić njihova traganja koje pratimo, zapravo je dio njihove smrti: od izlaska iz groba kako bi iščačkali što ih grize, do povratka u grob nakon kojeg mogu odahnuti sa "počivali u miru" - napisala je u programskom letku predstave Dunja Fajdić. Dodaje kako se u ovome komadu Hamletova tragedija promatra kroz oči njegovih prijatelja iz djetinjstva... Vizuru sporednih likova Stoppard je proveo kroz Beckettovo nasljeđe. Ros i Guil navode nas na preispitivanje (apsurdnosti) života, konflikt između slobodne volje i determinizma: postoji li nepromjenjiva sudbina ili je svatko kovač svoje sreće?
Život i smrt, publika i glumci, kazalište i stvarni život, osječka Tvrđa i danski Elsinore - sve su to dva lica istog zlatnika u putovanju kroz koje nas ovom prilikom vode Stoppardovi pismo i glava - Rosencrantz i Guildenstern.
Stvaralačku energiju mogli smo sinoć iščitati iz svakog izgovorenog slova, svakog pokreta, a doživjeli smo nevjerojatno iskustvo, takvo da nam je gotovo žao što je predstava završena, odigrana i gotova, do savršenstva uvježbana i ponuđena kao neka nova stvarnost.
18. srpnja, SRIJEDA
21 sat
Tom Stoppard: ROSENCRANTZ I GUILDENSTERN SU MRTVI
repriza dramske predstave
Ansambl Osječkog ljeta kulture
Redatelj: Zlatko Sviben
Dvorište Franjevačkog samostana (1)
OLJK - Osječko ljeto kulture 2007. - program
Tanja Grganović
Odnosi s javnošću OLJK-a
Foto: Marin Franov/OLJK
Objavio: Leon |
Komentari (2)
Predstava traje poprilicno, ali niti jednog trenutka nisam osjetio zamor...iako tekst i radnja zahtijevaju koncentrirano pracenje, zvuk, rasvjeta, scena, pokreti - sve je to odrzavalo attention span na konstantnoj razini...
Mljac...