Neplatiše spomeničke rente duguju Gradu 4,2 milijuna kuna

Stanje oko naplate spomeničke rente polako se popravlja te je u 2006. godini naplaćeno oko milijun i pol kuna više nego godinu ranije, no još uvijek je to daleko od zadovoljavajućeg. Naime, više od 40 posto obveznika spomeničku rentu i dalje ne plaća.

Prošle godine, na ime rente, obveznici su bili dužni platiti 7,7 milijuna kuna, a od 4,6 milijuna, koliko pripada Gradu (60 posto ukupnog iznosa ide u gradski, a 40 posto u državni proračun), naplaćeno je 2,7 milijuna kuna. Godinu prije Grad je naplatio samo dva od pripadajućih mu 5,5, milijuna kuna (odnosno, samo 36 posto potraživanja). Dio toga duga u međuvremenu je podmiren, no i danas Grad Osijek od vlasnika i korisnika poslovnih prostora na ime spomeničke rente potražuje više od 4,2 milijuna kuna!

Upravni odjel za financije stoga je 11. prosinca prošle godine poslao 552 opomene dužnicima, a u ožujku je poslano i deset ovrha dužnicima. Tako je ostvareno i nedavno upozorenje Davora Lamze, člana Poglavarstva zaduženog za financije: "Spomenička renta je zakonska obveza i dug će se morati utjerivati". Kroz te mjere, stoji u godišnjem izvješću koje je Poglavarstvo nedavno prezentiralo Gradskom vijeću, očekuje se bolja naplatu prihoda.

- Očiti su problemi s naplatom jer velik broj osoba, koje podliježu plaćanju, rentu pokušavaju izbjeći na razne načine. Budući da je riječ o relativno novoj obvezi, za 2005. očekivali smo probleme s naplatom, no nismo se nadali da će se sličan trend nastaviti i u 2006. godini - kazao je nedavno Tone Papić, član Gradskog poglavarstva.

Osim činjenice da gotovo polovina obveznika nije platila rentu, potvrdu tvrdnje da je pokušavaju izbjeći nalazimo u jednoj zanimljivoj rečenici spomenutog izvješća - iako je, naime, zakonom kažnjivo svako neprijavljivanje površine prostora koji podliježe naplati rente (koji se nalaze u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cijeline), u Osijeku se nije prijavio ni jedan vlasnik ili korisnik iako je rok je bio 31. ožujka! Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara za neprijavljivanje podataka predviđa kazne u iznosu od 1.000 do 10.000 kuna, te 500-5.000 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi.

Problemi u naplati nastali su i nakon što je drugostupanjsko tijelo (županijski Upravni odjel za upravne i pravne poslove) uvažilo sve žalbe vlasnika i korisnika poslovnih prostora, odnosno poništilo rješenja Grada Osijeka. Takav postupak u spomenutom izvješću ocjenjen je "neprimjerenim", jer su "sva rješenja poništena zato što korisna površina poslovnog prostora nije utvrđivana na licu mjesta..., drugostupanjsko tijelo nije konstatiralo da je riječ o dopuštenom, tzv. skraćenom postupku, koji se primjenjuje u slučajevima velikog broja rješenja, a nadležno tijelo već raspolaže potrebnim podacima".

Budući da su sredstva prikupljena naplatom spomeničke rente, namjenska, Grad je tijekom prošle godine uložio 2,4 milijuna kuna u obnovu zaštićenih objekata. Ukupno je bilo 14 projekata, a pojedinačno je najviše uloženo u obnovu Kuće Karlović (pola milijuna kuna). Za uređenje 'Papinog križa' izdvojeno je 335.000, za rekonstrukciju zgrade u Kuhačevoj 7 315.000 kuna, a za sufinaciranje radova na katedrali 300 tisuća kuna.

Što je spomenička renta?

Spomenička renta naknada je koja se plaća za eksploataciju poslovnih prostora smještenih u objektima sa statusom kulturnog dobra ili na području kulturno-povijesne cjeline. U domaće zakonodavstvo ugrađena je 1999. godine donošenjem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, no kako je doslovno nije plaćao nitko, Zakon je 2003. dorađen. Njime je određeno da se renta obračunava od minimalno 3 do 10 kuna po četvornom metru korisne radne površine, a Grad Osijek je 2004. odredio tarifu od šest kuna po četvornome metru za financijske institucije, odnosno minimalne tri kune po kvadratu za ostale poslovne objekte. Prihod od rente je namjenski, 40 posto naplaćenog pripada državi, a 60 posto Gradu.


Autor: Mario Mihaljević/Glas-Slavonije.hr