Od milijardu boca građani zaradili 500 milijuna kuna

Pravilnik o zbrinjavanju ambalažnog otpada, koji je na snagu stupio s prvim danom prošle godine, i oko kojeg su se vodili "ratovi", nema sumnje, trijumfirao je kad je zaštita okoliša u pitanju. Prema podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, uskoro će prikupljena biti milijardita boca, što znači da je unatrag godinu i tri mjeseca prikupljeno staklenih i plastičnih boca te limenki više negoli se to, prije stupanja Pravilnika na snagu, uspijevalo u razdoblju od šest, do čak sedam godina.

Točnije, građani su do sada u trgovine vratili 993,7 milijuna boca, a u svoje džepove spremili, znači, oko 496 milijuna kuna naknade koja se za svaku kupljenu bocu plaća pola kune. Pritom je, kažu u Fondu, prikupljeno najviše staklene ambalaže, više od 60 tisuća tona, gotovo dvadeset tisuća tona PET-a i oko 1.300 tona limenki. Uzme li se u obzir da se godišnje na tržište stavlja u prosjeku oko 700 milijuna ambalažnih jedinica, znači da su građani u dućane vratili sve što se stavilo u prodaju, ili je pak maksimum postignut zahvaljujući svim starim bocama, prikupljenim na početku akcije po smetištima, uz ceste i slično.

Po uspješnosti ne zaostaje ni Pravilnik o otpadnim gumama, zahvaljujući kojem se od početka ove godine, kad je stupio na snagu, prikupilo 16,5 tisuća tona starih guma, odnosno čak 80 posto od onoga što se godišnje stavi na tržište. Godišnje se u Hrvatsku, naime, uveze oko 20 tisuća tona guma, no na otpadima ih, procjena je, ima čak oko 50 tisuća tona, što znači da bi, nastavi li se prikupljanje ovim tempom, sav otpad mogao otići u reciklažu već do kraja ove godine. Razgradnja jedne gume, odbačene na deponij, traje oko sto godina.

Što se tiče otpadnih vozila, čini se da je potencijalni entuzijazam građana da svoje stare "rage" iz vlastitih dovezu u reciklažna dvorišta malo opao. Naime, do sada je prikupljeno 1.680 starih automobila, no za samo njih 900 građani su dobili naknadu od 40 lipa po kilogramu vozila budući da se ona isplaćuje za automobile sa svim osnovnim dijelovima. Za ostale automobile naknada nije plaćena jer nisu imali sve sastavne dijelove ni potrebnu dokumentaciju.

Rezultate prikupljanja otpadnih ulja i starih baterija, što je također regulirano novim pravilnicima s početka ove godine, u Fondu za zaštitu okoliša još nemaju. Općenito, u Hrvatskoj se prije spomenutih pravilnika godišnje recikliralo samo oko pet posto ukupnog komunalnog otpada, od čega najviše papira i stakla. Koliko su pravilnici ubrzali čišćenje, dovoljno govori podatak prema kojem se samo stakla sada prikuplja pet puta više. Pravilnici koji bi trebali zbrinuti i ostatak otpada, primjerice elektroničkog ili medicinskog, također bi uskoro trebali biti završeni.

Autor: B.Mrvoš Pavić/Glas-Slavonije.hr