Obrazovni sustav proizvodi podanike a ne građane!

U Zagrebu je predstavljen zbornik „Od podanika do građanina: Razvoj građanske kompetencije mladih“, koji je objavljen u nakladi Instituta za društvena istraživanja i GONG-a.

Radi se o zborniku tekstova temeljenih na istraživanju građanskih kompetencija mladih u kojem autori iz različitih područja analiziraju empirijsko istraživanje političke pismenosti kojim su 2015. obuhvaćeni učenici završnih razreda srednjih škola, a koje su proveli GOOD inicijativa i Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.

Rezultati istraživanja pokazali su da hrvatski maturanti imaju ograničeno znanje u pogledu osnovnih političkih pojmova i poznavanja ustavno-političkog ustrojstva, dok posebno zabrinjava njihova slaba politička pismenost.

Tako, između ostalog, hrvatski maturanti općenito izražavaju kritičan stav prema simbolici totalitarnih režima, ali nemaju jasnu sliku o ulozi NDH i njezinu karakteru, što predstavlja plodno tlo za ideološke manipulacije. Među maturantima postoji i nesuglasje između proklamiranog slaganja s demokratskom praksom i njezinom konkretnom primjenom, pa su oni primjerice voljni uspostaviti bliske odnose s pripadnicima nacionalnih manjina i ne zagovaraju kulturnu asimilaciju, no polovica njih bi ipak ograničila kulturna prava pripadnicima manjina u državnim ustanovama.

Jedna od autorica zbornika, Vedrana Spajić Vrkaš s Odsjeka za pedagogiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, istaknula je kako u Hrvatskoj postoji nacionalni protekcionizam odgoja i obrazovanja te snažan otpor uvođenju obrazovanja za demokratsko građanstvo. To se posebice odražava u sadržaju udžbenika iz vjeronauka koji pokazuje da vjeronauk počinje obuhvaćati područja koja mu ne pripadaju, a kojima bi se trebao baviti građanski odgoj. O obrazovnim politikama ne odlučuju ni Agencija za odgoj i obrazovanje ni nadležno ministarstvo, već interesi izvan obrazovnih struktura, poput različitih inicijativa, uglednika i akademika, a sve sa ciljem pretvaranja građana – u podanike.

Situacija vezana za građanske kompetencije mladih i njihov razvoj u okviru formalnog obrazovanja, osim u Hrvatskoj, nije zadovoljavajuća ni u susjednim zemljama, što je vidljivo iz priloženih radova stručnjaka iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije, iako Slovenija pokazuje neke pozitivne trendove.

Dobiveni rezultati upućuju na potrebu sustavnog i kvalitetnog uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja mladih usmjerenog na usvajanje relevantnih političkih i pravnih znanja, vještina i vrijednosti, pri čemu je nužno da se ti procesi učenja odvijaju u demokratskom ozračju škole. Ili, kako stoji u zaključku zbornika: „Želimo li kvalitetnu demokraciju u kojoj građani aktivno propituju ustaljene prakse, mijenjajući ih i aktivno kreirajući javne politike, građanski odgoj i obrazovanje treba osuvremeniti i kreirati na znanstveno verificiranim podacima. Želimo li, s druge strane, podanike – ne treba mijenjati ništa“.





Tekst: Osijek031.com
Foto: DB/Foto-arhiv031