Osijek odustaje od gradnje dvorane po JPP modelu

Premda je prije mjesec dana gradonačelnik Osijeka Ante Đapić najavio da će nastavak gradnje sportske dvorane Gradski vrt biti izveden po modelu javno-privatnog partnerstva, što bi ujedno bio i prvi takav projekt u Osijeku, neslužbeno smo doznali da od toga vjerojatno neće biti ništa.

Naime, iz Gradskog poglavarstva posljednjih dana stižu signali da bi takav način izvedbe projekta bio preskup jer bi, ukratko, privatni investitor o svom trošku sagradio dvoranu i njome upravljao 20 godina, a Grad bi za to vrijeme iz proračuna morao izdvajati 25 milijuna kuna godišnje za najam dvorane.

- To je za nas neprihvatljiv iznos i ako se cijena najma ne spusti na barem 10 milijuna kuna godišnje mislim da od JPP-a neće biti ništa - rekao nam je jedan član Gradskog poglavarstva, koji je želio ostati anoniman s obzirom na službeni stav još nije donesen. Član Poglavarstva zadužen za urbanizam i graditeljstvo Tone Papić potvrdio nam je da se još uvijek ne zna kako će biti osiguran novac za završetak radova.

- Razmatramo sve varijante, jer je riječ o velikom novcu. Važno je istaknuti da se mi nikada nismo odrekli od sudjelovanja države u gradnji dvorane, s obzirom na to da je Ministarstvo prosvjete i sporta od samog početka bilo uključeno u projekt - kaže Papić.

Podsjećamo, u novoj dvorani trebale bi se igrati utakmice jedne od skupina Svjetskog rukometnog prvenstva 2009. godine, no njezina osnovna namjena je održavanje nastave tjelesnog odgoja za srednje škole.

Stoga u Gradu drže da Vlada mora ispuniti davno obećanih 50 posto od 180 milijuna kuna koliko se procjenjuje vrijednost radova.

- Iako je Vlada odlučila da neće financirati gradnju dvorana za SP, smatramo da nam se mora pomoći, osobito zbog toga što će država upravo za dvoranu za SP Gradu Splitu pokloniti 3,6 hektara zemljišta u vojnom kompleksu Lora, a mi smo primjerice zemljište za našu dvoranu sami kupili - smatraju u osječkom Poglavarstvu, uz napomenu da će Grad ove godine iz proračuna izdvojiti još 10 milijuna kuna za betonske radove, čime bi, s obzirom na do sada uloženih 40 milijuna, za sljedeću godinu i završetak radova trebalo osigurati još oko 130 milijuna kuna.

Autor: Nikola Patković/Jutarnji.hr