Može li Hrvatska doći do 1,2 milijarde kuna iz EU fondova za biciklistički promet i cikloturizam?

Biciklizam je veliki užitak, reći će vam svatko tko vozi svoje dvokotačno prometalo, ali može biti i „big business“, odnosno upravo preko cikloturizma mogu se privući velika sredstva iz EU fondova.

Udruga Sindikat biciklista tako je ovih dana objavila podatak kako je Hrvatskoj na raspolaganju više od 1,2 milijarde kuna u razdoblju 2014.-2020. za ulaganje u biciklistički promet i cikloturizam. Do tih su podataka došli preko službene stranice Europske biciklističke federacije (ECF) o ulaganjima u biciklistički promet i cikloturizam na razini Europske unije koja sadrži učinkovit i jednostavan alat za praćenje raspoloživih sredstva iz europskih fondova za razvoj biciklističkog prometa koji potencijalnim korisnicima (gradovima, ministarstvima, agencijama, udrugama i dr.) iz država EU-a olakšava pronalaženje mogućnosti ulaganja u biciklistički promet i cikloturizam kroz korištenje EU fondova.

Međutim, pitanje je jesu li lokalne samouprave u Hrvatskoj spremne za priljev sredstava iz EU fondova za potrebe razvoja cikloturizma. Kako bi dobili odgovor na to pitanje, iz udruge su na adrese šest gradova koji su proteklih godina bili aktivni u mreži hrvatskih i slovenskih gradova za održivi promet poslali upit o ulaganjima u biciklistički promet u 2016. godini. Gradove su pitali sljedeće:
- Koliko je sredstava osigurano za gradnju nove biciklističke infrastrukture (staze, trake, parkirališta i sl.) te o kojem se udjelu radi u odnosu na cjelokupni proračun za promet?
- Koliko je sredstava osigurano za održavanje postojeće biciklističke infrastrukture te o kojem se udjelu radi u odnosu na cjelokupni budžet za promet?
- Planirate li provedbu nekih projekata ili aktivnosti za popularizaciju bicikla kao zdravog, ekološkog i jeftinog načina prijevoza?

Rezultati istraživanja pokazuju kako je Koprivnica i dalje najbiciklističkiji grad u Hrvatskoj s procijenjenim proračunom za pješačko-biciklistički promet u iznosu od čak 5 milijuna kuna, a razočarala je Rijeka, prošlotjedni pobjednik utrke za EPK, koja ove godine uopće nema predviđena ulaganja u postojeću ili novu biciklističku infrastrukturu. Posebna je priča Zagreb koji se uopće nije udostojio odgovoriti na pitanja iz upita, ali čija procijenjena ulaganja u biciklistički promet čine manje od 1% ulaganja u cjelokupni promet.

Nadalje, navedeni podaci ukazuju na to da i gradovi koji ulažu znatna sredstva u poticanje nemotoriziranih načina kretanja u pravilu nemaju dovoljno transparentan i detaljan način prikaza tih ulaganja. Od službenika hrvatskih gradova gotovo je nemoguće dobiti podatke o ciljanom ulaganju u izgradnju i označavanje novih biciklističkih staza i traka, općenito se ne obraća dovoljna pažnja na distribuciju sredstava usmjerenih na prometne projekte, a rezultat nepostojanja analize, plana razvoja i procjene ulaganja stihijsko je izvođenje prometne infrastrukture, nepovezan prometni sustav, te nepostojeća baza podataka o ulaganjima u biciklistički promet.

Detaljne rezultate istraživanja možete pronaći na službenoj stranici udruge iz koje poručuju kako je ovo samo prva objava Sindikata biciklista o ulaganjima hrvatskih gradova u biciklistički promet u 2016. godini te kako će u idućim tjednima i mjesecima nastaviti istraživati koliko će gradovi stvarno uložiti u održivi promet i koliko će Hrvatska, od mogućih 1,2 milijarde kuna, uložiti u biciklistički promet.



Tekst: Osijek031.com
Foto: Ivana Mandić/Foto-arhiv031