Jeftini avioprijevoznici ne žele u zračnu luku Osijek

Iako je prošlo gotovo tri godine od sastanka na kojemu su se sve potrebne strane, Ministarstvo mora, turizma i prometa, Kontrola leta i Zračna luka Osijek, usuglasile kako će osječki aerodrom dobiti sustav za precizno navođenje, ali bez točnoga definiranja roka u kojemu će se to i odraditi, uređaja za sada nema. Zbog toga ZLO d.o.o. ne udovoljava tehničkim uvjetima koje od njih traže jeftini avioprijevoznici poput Ryanaira s kojima su već otvorili pregovore radi uspostave linija prema određenim europskim destinacijama.

Regija

Osim toga, gravitirajuća zona Zračne luke Osijek odnosi se i na susjedne zemlje: Srbiju, BiH te Mađarsku, a koje bi, pretpostavlja se, pokazale interes za uvođenje takvih redovnih linija. Uređaj koji je vrijedan oko milijun eura važan je posebice za luke u kontinentalnom dijelu zbog kontrole u lošim vremenskim uvjetima.

Krajem prošle godine uređaj je u Osijeku trebala instalirati Kontrola leta. "Prema posljednjim najavama koje imamo, sustav bi se mogao instalirati do 1. travnja, ali to možda bude i kasnije", kaže Blanka Strahonja, direktorica Zračne luke Osijek d.o.o. koja je četvrtinom u vlasništvu Grada Osijeka, 20 posto pripada Osječko-baranjskoj županiji, a država polaže pravo na 55 posto vlasničkoga udjela.

Ryanair je pokazao interes za letove iz Osijeka prema Velikoj Britaniji, ali i Njemačkoj kada se usklade s tamošnjim zakonskim pravilima. Neslužbeni izvori tvrde da nije izgledno da će osječka Zračna luka tjedno uspjeti puniti 400 mjesta za London, a interesa za letove prema njemačkim destinacijama sigurno će biti. Osječani su pregovarali i s Wizz airom, a od domaćeg prijevoznika CA već nekoliko godina traže uspostavu redovitih zračnih linija cijele godine barem sa Zagrebom jer se za sada jedini putnički promet odvija u ljetnim mjesecima između Splita i Dubrovnika.

Cargo promet

Iako su ti letovi u prosjeku 75 posto popunjeni, Zračna luka Osijek zbog ograničenog broja letova na godišnjoj razini ne bilježi veća povećanja u putničkom prijevozu. Tako je prema podacima HGK - Županijske komore Osijek u 2005. godini bilo 2343 putnika, a lani je prevezen 2871 putnik.Nešto optimističnija situacija je s cargo prometom koji se odvija preko ZLO-a. No i on je znatno smanjen u odnosu na prijašnje godine jer je 2006. izmanipulirano svega 515 tona tereta. Naime, 2004. godine započeto je s prijevozom svježe ribe (nilskog grgeča) iz Tanzanije (Mwanza) za jednog talijanskog kupca. Godinu dana poslije u ZLO-u je izmanipulirano ukupno 3830 tona robe. Teret se u Osijeku najčešće istovarao, paletizirao, tovario u hladnjače i odvozio za Europsku uniju. S povratnim letovima odlazila je najčešće humanitarna pomoć kao i tehnička oprema za zemlje Afrike i Azije. "Trenutno obavljamo cargo letove za talijansku tvrtku Pramac koja u mjesec dana jedanput isporučuje generatore za Bagdad", govori Strahonja. Postoje određene naznake kako bi se novi tereti u ZLO-u mogli pojaviti već idućega mjeseca ako je suditi po najavama direktorice Strahonje. Transport iz Afrike koji se u polasku ukrcava u Zadru u povratku bi ga trebali preuzeli Osječani. Promet bi time opet bio učestaliji, a s avionima bi stizao svježi grgeč.

Autorica: Ivana Barišić/Poslovni.hr
Foto: Steam ::vidi fotografiju::