Bubalo: S 15 milijuna kuna smanjit ćemo nezaposlenost

Otkako je prije nepune dvije godine konstituirana vlast u Osječko-baranjskoj županiji, župan Krešimir Bubalo objavio je niz mjera koje će se poduzimati u svrhu rješavanja problema nezaposlenosti. Kako je ustvrdio, više od 30.000 neuposlenih osoba, nezaposlenost u Osijeku i dalje iznosi 23 posto, te rekordna stopa od 92 posto nezaposlenih u Donjoj Motičini, podatci su koji jednostavno traže konkretne poteze.

– Prikupljanjem podataka o broju i vrsti radne snage kojom u županiji raspolažemo, kao i spoznaje o zanimanjima koja su u deficitu, osmišljeno je nekoliko programa koji pridonose popravljanju takvog stanja. Oni se ponajviše provode kroz županijsku Agenciju za razvoj i Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo. Dijelom se radi o programima usavršavanja menadžera i prekvalifikacije radne snage u ona zanimanja koje tržište rada traži, a dijelom o sufinanciranju projekata u poljoprivredi s obzirom na potencijale koje kao regija imamo – rekao je Bubalo.

Pročelnik Agencije za razvoj Martin Marolin, naznačio je kako je kroz 14 različitih mjera i 40 programa koji se tiču malog i srednjeg poduzetništva, Županija počela oštru borbu protiv nezaposlenosti.

– Konkretne su učinke dali programi financiranja informatičkoga osposobljavanja dijela neuposlenih i prekvalifikacije. Primjerice, konkretan program prekvalifikacije osoba koje su dulje vrijeme na Zavodu za zapošljavanje u zanimanje plinozavarivač, urodio je plodom. Ove godine pokušavamo, u suradnji sa srednjim strukovnim školama na području županije, ali i sa Zavodom za zapošljavanje, riješiti kroničan nedostatak zanimanja koje tržište traži – tesar, zidar, limar… Naravno, poticanje i ulaganje u gospodarske zone, te Slobodnu zonu Osijek, zasigurno će u 2007. godini smanjiti postotak neuposlenih – rekao je Marolin.

Sljedom toga ove će godine kroz ulaganja u gospodarske zone, Slobodnu zonu Osijek te programe prekvalifikacija u deficitarna zanimanja i seminare usavršavanja i edukacija menadžera, iz županijskog proračuna biti utrošeno više od 15 milijuna kuna. Tomu treba pridodati i brojna poticajna sredstava za otvaranje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, postavljanje trajnih nasada, voćnjaka, plastenika ili uzgoja svinja i goveda, a kojima upravlja Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo.

– Iako je težnja EU-a da se smanji broj stanovništva aktivnog u poljoprivredi, naši su programi usmjereni upošljavanju svih članova obitelji koje se bave poljoprivredom, ali u procesima daljnje prerade, primjerice voća i povrća, u malim obiteljskim pogonima. Time bi se svakako umanjio broj neuposlenih, a u vrijeme sezonskih poslova očekujemo nedostatak od barem 2.000 radnika – pojasnio je Kraljičak.

Dodajmo i kako je postotak uposlenih u poljoprivredi u zemljama članicama Europske unije oko tri do četiri, dok kod nas iznosi visokih 17 posto.

Inače, na Zavodu za zapošljavanje približno 60 posto osoba čeka posao dulje od godinu dana, a samo 30 posto ih za manje od šest mjeseci pronađe radno mjesto.

Autor: Danijel Ðurović/Glas-Slavonije.hr