Nastavlja se pad životnog standarda [Vijesti Osječke TV]

i to nekoga briga???? pa da je briga, glasali bi za Sinčića i imali bi predsjednika u prvom krugu, a ovako možemo u nedjelju birati između lopova i još većih lopova, između lažljivaca i još većih lažljivaca...

Jednostavno idite van iz drzave gdje nekome nije dobro, naravno ako je u normalnim godinama, da to može napraviti, a i ako nije, oni s obiteljima neka idu van, ako recimo djeca mogu naci posao vani, neka i roditelji idu s njima, ako su clanovi obitelji u normalnim odnosima nevidim zasto neko nebi htio pomoci svojoj obitelji.
ja sam otisao prije mjesec dana, i kako stvari stoje, nema sanse da se vratim, nisam znao ni jezik, tek A1 nivo, nisam nikada radio izvan HR, neznam nikoga vani i svejedno sam otisao i roditelji ce samnom ako budu imali nacina, cak i oni s preko 50g vide i spremni su otici jer je stanje takvo.
to sto je neko odrastao negdje ili radio cjeli zivot za kucu, il stekao sve prijatelje sto ima, neznaci da ce ga prijatelji hranit, kao ni kuca ni sve ostalo sto ima, a jesti se mora.Pa ako ja za sat rada tu mogu kupit npr pizzu, a tamo moram radit 2h za to isto neznam, realno zasto nebi otisao.Ljudi se danas ionako druze najvise s ljudima s posla, jer su citav dan na poslu, oni koji rade naravno, pa ako neko ode na dr posao, pogotovo neki koji je daleko ili dalje od starog posla, vrlo vjerovatno ce se sve više druzit s ljudima s kojim je cesto zajedno, pa tom logikom ide i seljenje u dr drzavu.
Ako neko misli da ce glasanjem za bilo kojjeg politicara ili stranku ikada biti bolje, gadno se prevario.Politika nije tu da promjeni stvari, vec da stvari ostanu iste.Sve se vrti oko novca, premda dosta ljudi on nije najbitniji, ali oni imaju sto jesti, a da zive na ulici i kopaju po kantama i neznaju hoce li u sljedecih sat vremena nesto pojesti ili dali ce se smrzniti na hladnoci, pa oni misle da je novac najvazniji jer im zivot ovisi o njemu tj. hrani, skloništu....

U cijelosti se slažem sa gore napisanim.Iako smo i mi otišli zbog istih razloga kao i tisuće naših građana,ja se još uvijek nekim krajičkom nečega (razuma il` srca) nadam da će se netko u ovoj LIJEPOJ našoj stati tome na kraj.Ne smatram se osobom koja sjedi i čeka da netko nešto prvi učini ili da netko nešto napravi umjesto mene i sve smo probali,ali-nemamo ni rodbinske,ni političke veze,a ni novaca,imamo samo školu i iskustvo.To su cijenili izvan naših granica,čak iako smo u 40-tim godinama (to je kod supruga čak bio plus).Jako volim svoj rodni grad i iznimno mi je bilo teško,ali kada glavne vijesti i aktivnosti postaju otvaranje pučkih kuhinja,trgovina za socijalne sl. i tko je koliko utajio i zatajio,pa se zbog toga skupljaju donacije za liječenja i školovanja djece,to je UŽAS!!!
UH,najradije bih urlala od muke,ali ne živi se od ljubavi i sentimenta i zato se valjda onaj moj krajičak nečega i dalje nada...