Zanimljive pojedinosti o "ludom" ožujku

I oni kojima je praćenje vremenskih prilika negdje pri dnu njihovih interesa teško će ne primijetiti da se u ožujku mogu očekivati zaista raznovrsni tipovi vremena. Usudili bi se reći da su u ožujku spojena sva godišnja doba. Kad to kažemo, prvenstveno mislimo na osječko područje, a onda i na cijelo područje Panonske nizine.

Kao prvo, ožujak uz veljaču ima najveću amplitudu između najniže i najviše apsolutne temperature zraka. Već smo pisali o onom poznatom početku ožujka 1987. godine kad je 4. ožujka ujutro u Osijeku izmjeren -21,0°C. Nasuprot tome, 24. ožujka 1977. Osijek se 'grijao' na ljetnih 26,9°C! To su pokazatelji da nas u ovom mjesecu ponekad posjete i prava studen i pravo ljeto. Ovaj ožujak je primjer da i sredinom ovog prevrtljivog mjeseca moramo biti pripravni na udar zime. Međutim, ovaj ožujak nije vrijedan spomena ako ga usporedimo s ožujkom 1932. godine. To je ožujak kad je u Osijeku sredinom mjeseca izmjereno gotovo pola metra snijega (49 cm)! Što je još zanimljivije, tijekom cijelog mjeseca na tlu je bio prisutan snježni pokrivač, a to znači da zima čitav mjesec nije nimalo popuštala. Dijametralno suprotna vremenska situacija u odnosu na sredinu ovogodišnjeg ožujka vladala je prošlogodišnjeg ožujka. Najviše dnevne temperature nerijetko su dosezale 25°C. Također je zanimljivo istaći da je tijekom ožujka 2012. godine palo samo 3 mm oborina, i to naravno u obliku kiše. Za razliku od tog ožujka, 1914. je u ovom mjesecu palo čak 138 mm oborina, i to opet sve u obliku kiše. Taj ožujak bio je pravi proljetni i jesenski. Bilo je dosta dosadnih jesenskih kiša i dosta proljetnih pljuskova. Nekad se u istom ožujku mogu spojiti ljeto i zima. Ne moramo ići daleko u prošlost da to potvrdimo činjenicama. Prije sedam godina, 2006. godine, sredinom mjeseca palo je 15 cm snijega, a samo tjedan dana kasnije najviše dnevne temperature prelazile su 20°C.

Za kraj ostavljamo podatak da je ožujak najvjetrovitiji mjesec u godini na većem dijelu Panonske nizine. To je najčešće rezultat učestalih sjeverozapadnih prodora koji nad naše područje dopremaju zrak s Atlantskog oceana.



Tekst: Krunoslav Pavlović/Pannonia Meteo
Foto: Crometeo