U koju zemlju bi Slavonci najradije emigrirali?

Prije 13 godina Hrvatska je za skoro 30.000 inozemnih građana bila zemlja u kojoj su planirali svoju budućnost, u kojoj su se profesionalno željeli razvijati, živjeti s obiteljima. Prije dvije godine (od kada su zadnji podaci Statističkog zavoda), za život u Hrvatskoj odlučilo se samo oko 5.000 stranih državljana.

Rezultati Statističkog zavoda iz 2010.- pokazuju negativni migracijaski saldo, odnosno veći broj onih koji odlaze iz Hrvatske u odnosu na one koji dolaze živjeti u našu zemlju (2010.- godine bilo je 4.875 više ljudi koji su otišli iz zemlje u odnosu na one koji su se uselili u Hrvatsku).

Da li naredne godine donose još veći minus u migracijsakom saldu? Koja zemlja je "obećana" za hrvatske emigrante, gdje će pronaći „bolji život“?

Prema rezultatima GfK Centra za istraživanje tržišta koje je provedeno u listopadu 2012.-e godine, najveći broj hrvatskih građana živjelo bi u Njemačkoj (njih 13%). U Njemačku bi otišlo najviše Slavonaca (njih 22%), dok je, regionalno gledajući, Zagrepčanima Njemačka najmanje zanimljiva – 8% bi živjelo tamo.

Slijedi Švicarska u koju bi otišlo 11% hrvatskih građana, dok bi se u Austriju preselilo njih 8%. Ovih 32% hrvatskih građana obećanu zemlju pronašli su na tlu starog Europskog kontinenta, dok se do slijedeće tri zemlje na put treba preko oceana: SAD i Kanada – su za 7% hrvatskih građana obećane zemlje, dok bi 5% najradije živjeli u Australiji.

Amerika je najzanimljivija najmlađoj populaciji (15-19 godina – 16%; 20-29g – 12%).

Osim 6 zemalja koje su najprivlačnije za život, ispitanici su naveli čak 54 različite zemalja u kojima bi živjeli. 7% hrvatskih građana ne bi živjelo nigdje drugdje osim u Hrvatskoj.

Segmentacija tržišta je čest pojam u marketinškim komunikacijja kada se govori o skupinama ljudi (segmentima) čiji su članovi međusobni slični, a koji se, s druge strane, razlikuju od drugih skupina (segmenata) prema određenim obilježjima.
U okviru projekta GfK Ropers Consumer Styles (2012) postoji osam segmenata koji se razlikuju prema svojim životnim stilovima, interesima. Zanimljivo je vidjeti kako različiti segmenti biraju različite zemlje za svoj život, kako su njihove životne vrijednosti u skladu sa načinom života pojedine zemlje:

Njemačka je najzanimljivija segmentu "Settled" (njih 24% preferira Njemačku). To su osobe kojima je život determiniran prošlošću i tradicijom. U životu im je jako važno poštivanje predaka, mir i harmonija, poštuju tradicionalne spolne uloge. Oni su okrenuti vjeri, moralu, ispunjuvaju svoje obaveze, važna im je iskrenost.

U SAD sebe najviše vide hrvatski "Avanturisti" (15%). Njihova životna parola je : život je izazov. Kroz život su vođeni uzbuđenjem, užitkom, streme bogatstvu, imaju veliki broj različitih interesa, ali su okrenuti i sebi, važno im je njihovo samoispunjenje, izgled, individualnost.

U Švicarsku bi najvećim dijelom krenuli tzv. "Homebodies" (njih 17%). To su ljudi kojiima je život neprestana borba, teže dobrom materijalnom statusu do kojeg dolaze napornim radom. Izvršavaju svoje obaveze prema obitelji i društvu. Njihovi interesi isključivo su vezani uz vrijeme koje provode s obitelji/partnerom, uz odgajanje djece, rad i sport.

Segment "Organičara" (Organics) najviše je zainteresiran za život u Austriji (njih 14%). Priroda je veoma važan dio njihovih života, ne teže materijalonom. Oni vole umjetnost, internacionalni su, važno im je znanje, otvoreni su ka novim idejama, teže jednostavnosti. Socijalno su odgovorni, tolerantni, volontiraju; a vole i kuhati.

A tko bi najradije u Australiju?

"Racionalni realisti" (Rational - realists), njih 11%. Možda bi u Australiji ostvarili sebe i svoje ambcije (ambiciozni su). Važno im je znanje, učenje, ali i moć, radoznali su. Oni žive su skladu s prirodom, pridonose dobrobiti društva, obitelj im je važna, kao i umjetnost, vrtlartsvo, održavaju dobru formu



O istraživanju : prikazani podaci rezultat su istraživanja na N=1000 reprezentativnom uzorku urbane populacije (koji žive u mjestima iznad 2.000 stanovnika) starije od 15 godina. Istraživanje je provedeno teresnkim anketiranjem u listopadu 2012.-e godine.