Slavonci najmanje divane strane jezike

Stara poslovica kaže: koliko jezika govoriš, toliko vrijediš. Obzirom da je Hrvatska zemlja koja se želi pozicionirati kao snažno turističko odredište, a ubrzo će ući i u novu zajednicu zemalja gdje planovi obrazovanja predviđaju da svaki građanin EU treba znati barem tri jezika, GfK - Centar za istraživanje tržišta proveo je anketu pod nazivom "Građani Hrvatske i poznavanje stranih jezika" kojom su pokušali odgovoriti na pitanje: kakvo je danas poznavanje stranih jezika u Hrvatskoj? Istraživanje se vodilo na reprezentativnom uzorku od 1000 građana Hrvatske starijih od 15 godina u listopadu 2012. godine.

Na općenito pitanje o poznavanju stranih jezika po vlastitoj ocjeni građana, ispitanici su odgovorili da njih 79 % poznaje barem jedan strani jezik, dok njih 21 % ne poznaje niti jedan. To je značajan skok u odnosu na prvo istraživanje poznavanja stranih jezika koje je GfK proveo krajem 2006. godine kada je 50% građana starijih od 15 godina reklo da donekle poznaje barem jedan strani jezik. Poznavanje barem jednog stranog jezika najizraženije je među građanima Istre i Primorja (95%), kod građana Zagreba (90%) te u Dalmaciji (80%), a najmanje je izraženo kod nas u Slavoniji (51%).

Na pitanje koje jezike barem donekle poznajete, 81% ispitanika je odgovorilo engleski, 49 % njemački te 24 % talijanski. Engleski jezik govori više žena (84%) nego muškaraca (79%) i očekivano je najzastupljeniji kod mlađih dobnih skupina – u dobi od 15 do 34 godine (95%). Njemački jezik je podjednako zastupljen među ženama i muškarcima, a znatno je više prisutan među starijima od 65 godina (70%), dok talijanski jezik nešto više govore žene nego muškarci, najviše ga navode mladi od 15 do 34 godine a najprisutniji je u Istri s Primorjem (68%).

Na pitanje kako ocjenjujete kvalitetu poznavanja engleskog jezika kao dominantnog u ovom istraživanju, samo 32% ispitanika iskazalo je da dobro ili odlično govore i pišu engleski, a takvih je najviše u Zagrebu (39%), Dalmaciji (35%) te u Istri s Primorjem (33%), a najmanje u sjevernoj Hrvatskoj (21%). Žena koje dobro poznaju engleski ima više (35%) nego muškaraca (30%), a kod mladih (od 15 do 24 godina) dobro poznavanje engleskog penje se na 60%, dok dobna skupina od 25 do 34 godine navodi dobro poznavanje engleskog na razini od 53%.

Kod njemačkog jezika situacija je dosta drugačija. Tek svaki deseti poznavatelj stranog jezika tvrdi da njemački govori i piše dobro ili odlično. Muškarci njemački dobro govore u nešto većem postotku od žena (9% : 5%), a dobrih poznavatelja njemačkog jezika ima najviše u Zagrebu (14%) te u Istri s Primorjem (10%), a promatrano po dobnim skupinama dobri poznavatelji njemačkog najviše se javljaju u dobnoj skupini starijoj od 65 godina (14%). Slično je i kod talijanskog jezika kojeg tek 6% građana koji govore neki strani jezik smatra da poznaje dobro ili odlično, a takvih je najviše u Istri s Primorjem (25%). Očekivano, poznavanje ruskog jezika najviše je izraženo među osobama između 55 i 64 godina.

Oko petine građana Hrvatske ne služi se niti jednim stranim jezikom. Najviše je takvih u Slavoniji (49%) te u sjevernoj Hrvatskoj (30%). Po obrazovnoj strukturi građana, osobe s nepotpunim osnovnim obrazovanjem u 76% slučajeva ne poznaju niti jedan strani jezik, osobe s osnovnom školom ne govore jezike u 45% slučajeva, dok je kod osoba sa srednjim obrazovanjem 13% takvih slučajeva, a kod visoko obrazovanih samo 5% slučajeva da ne znaju niti jedan strani jezik.

Rezultati ovog istraživanja ponovo bacaju jako lošu sliku na građane Slavonije i bilo bi krajnje vrijeme da se nadležni pozabave tim pitanjem jer izraženo nepoznavanje stranih jezika u ovoj regiji još će nas više udaljiti od europske zajednice naroda u koju sljedeće godine ulazimo.

Tekst: M.M./Osijek031.com
Foto: Foto-arhiv 031