Što ugledni Osječani misle o sukobu HDSSB-a s Vladom

Regionalne antagonizme prema Zagrebu potiče sve veća razlika u razvijenosti i koncentraciji moći, no vladajući HDSSB u Osijeku i OBŽ spretno koriste svaki povod za jačanje napetosti prema središnjoj vlasti kako bi se politički etablirali kao zaštitnici Slavonije. Od toga boli glava, a želudac ostaje prazan. Umjesto političkih igrokaza, nužno je ukloniti prepreke i potaknuti regionalni razvoj, smatra većina uglednih Osječana. Sugovornici su izabrani među iskusnim Osječanima snažna integriteta, neopterećenima stranačkom pripadnošću, egzistencijalnom ovisnošću ili materijalnim interesima vezanima uz lokalnu ili središnju vlast.

Tako politički analitičar, profesor Jaroslav Pecnik, smatra da antagonizam između Zagreba i Slavonije postoji povijesno, ekonomski i emocionalno, ali ne određuje odnose, nego ga ekipa na vlasti spretno koristi i obilno eksploatira radi vlastitog održanja i promocije pa antagonizam poprima nestvarne dimenzije.

- Oni šalju poruku da središnja vlast ne valja i sve čini protiv interesa Slavonije pa se onda nameću kao spasitelji, a to jednostavno nije istina - tvrdi Pecnik.

Bivši nestranački župan, prof. dr. Ladislav Bognar, problem vidi u prevelikoj centralizaciji Hrvatske, dok smo mi po tradiciji decentralizirano društva. Posljedica toga je brži razvoj Zagreba od ostalih regija i tamošnja koncentracija moći, posebice financijske, dok se s drugih područja ljudi iseljavaju, jer su uvjeti za egzistenciju sve lošiji.

- To je postalo plodno tlo za rast antagonizma prema moćnom središtu, što ovdašnje vlasti koriste za vlastitu promociju kako bi se predstavili kao zaštitnici lokalnih interesa. A tu je centralizaciju stvorio upravo HDZ, iz kojega dolaze oni u HDSSB-u koji se najviše bune protiv toga, a sami su gradili tu centralizaciju. Aktualnu vladu amnestirao bih od odgovornosti, jer tek je nedavno preuzela zemlju pred bankrotom i još nije mogla mijenjati taj koncept - smatra.

Pecnik pak ne lišava odgovornosti ni Vesnu Pusić i Radimira Čačića, jer su na tom području podržavali koaliciju HNS-a s HDSSB-om.

- Pusić je to tumačila generacijskom bliskošću Ivana Vrdoljaka s gradonačelnikom Bubalom tvrdeći da Glavaš na njih neće imati značajniji utjecaj, a sada se toga više ne sjeća. Zašto HNS ne iziđe iz vladajuće koalicije i javno se ogradi od politike HDSSB-a koja permanentno podgrijava antagonizam prema središnjoj vlasti? I Tomislav Karamarko danas iz Zagreba govori o neuravnoteženosti, ali ne zato što je zabrinut za Slavoniju, nego koristi svaki povod za napad na Vladu, zaboravljajući da je upravo HDZ stvorio takvu situaciju.-

Dr. Katarina Kruhonja, osnivačica Centra za mir, nenasilje i ljudska prava, kazala je da je antagonizam prema Zagrebu posljednjih godina napuhan i instrumentaliziran u političke svrhe .

- Pa kada odem na more, ljudi mi tamo govore kako mi barem imamo vlast koja se bori za naše interese. Stvorio se potpuno iskrivljen dojam da se vlast HDSSB-a bori za Slavoniju, a ustvari se bori za vlastite političke pozicije predstavljajući se zaštitnicima Slavonije. -

Profesor Bognar dodaje da - HDSSB vodi poznate svađalačke igre, to je njihova osnovna koncepcija i rado prihvaćaju svaki dobar povod za to, jer odmah dobiju i medijskog prostora - . - Prije su egzistirali na sukobu sa Srbima, a sada je to mjesto zauzeo Zagreb. -

Kruhonja zaključuje da je Slavonija zaostala i treba pokrenuti svoje ljudske potencijale kako bi joj bilo bolje.

- Zadnjih dvadeset godina pokazalo se da to političarima koje imamo nije ni prioritet, niti su u stanju to učiniti. Oni svoje pozicije stječu i održavaju napuhavanjem različitih antagonizama od kojih boli glava, a želudac ostaje prazan. Umjesto političkih igrokaza, potrebna je ozbiljna rasprava o tome kako ukloniti prepreke i potaknuti regionalni razvoj. -

I dr. sc. Krunislav Olujić, bivši županijski državni odvjetnik, danas odvjetnik u Zagrebu, drži da antagonizam postoji još od HDZ-ove vlasti, posebice nakon raskola i odvajanja Branimira Glavaša i njegovih sljedbenika te stvaranja njegove regionalne opcije.

- Politika održavanja napetosti prema Zagrebu nastavila se i nakon preuzimanja vlasti SDP-a i Kukuriku koalicije, koji nastavljaju i maćehinsku politiku prema Slavoniji. To je vidljivo na nedostatku investicija i osmišljene gospodarske politike, poljoprivrednog razvoja, navodnjavanja i sl., pa i uključivanja Slavonije u statističku regiju s puno razvijenim Zagrebom. -

I dr. Olujić ocjenjuje da se lokalna vlast u Osijeku i OBŽ-u održava na sukobu sa središnjom, bila ona HDZ-ova ili SDP-ova, radi mobiliziranja biračkog tijela te smatra da bi svaka središnja vlast morala prepoznati tu vrstu političke borbe i doskočiti joj ulaganjem u regiju, a ne njezinim daljnjim devastiranjem.

Prof. dr. Nikola Mandić, neuropsihijatar koji obilježava pedeset godina profesionalnog rada, uvjeren je da Vladi i Zagrebu nije u interesu siromašna Slavonija.

- Kod dr. Grčića vidim kulturu, toleranciju i razumijevanje, iskustvo u suradnji s EU-om i njihovim fondovima i to bismo morali iskoristiti na dobrobit naše regije, no ovdašnja vlast nepotrebno pumpa konflikt i napad na Vladu osnovni je politički koncept župana Šišljagića. To je Glavaševa politika i to nije dobro. Antagonizam Vlade prema Slavoniji ne vidim, a ako nama nedostaje dobrih projekata, to je naš problem. Ovdašnje bi vlasti morale više surađivati sa središnjom, a ne tražiti sukobe i opravdanja što nisu dovoljno uspješni. Slavonija umire jer je vode mediokriteti, a ne sposobni ljudi. Ovo je jedna od najplodnijih regija u Europi, a nema proizvodnje, tvornica niti prerađivačke industrije. Osijek je sveučilišni grad, a gdje su rezultati tolike pameti, gdje su projekti Poljoprivrednog fakulteta? - pita se dr. Mandić.

Jedina osječka akademkinja, dr. sc. Vlasta Piližota, osobno nikad nije osjetila antagonizam, niti imala problema sa Zagrebom.

- Živi sam primjer da se i u Osijeku može uspjeti, što sam dokazala ostankom u tome gradu gdje sam postigla sve što jesam. Zagreb mi je više pomagao, nego odmagao. No moram priznati da u inozemstvu uživam puno veći ugled nego u Hrvatskoj, posebice nego u Slavoniji. Mislim da bismo se više morali baviti poslom, nego slučajevima i netrpeljivostima, jer više je prostora za suradnju, nego za sukobe. Mala smo država i morali bismo se dogovoriti što možemo zajedno raditi, a ne tražiti oko čega ćemo se sukobiti. Neki u vlasti imali su možda i osobne ciljeve te nisu uvijek donosili napredak sredini u kojoj rade - ostala je decentna, ali i znakovita akademkinja Vlasta Piližota.

Kratku anketu zaključili smo s Bandijem Kučerom, ravnateljem Prosvjetno-kulturnog centra Mađara u Osijeku, koji misli da se postojeći antagonizam previše napuhuje, jer se zadnjih godina uistinu dosta toga napravilo u regiji.

- Nema potrebe za napetostima prema Zagrebu. HDSSB je matematički u pravu, jer mi ovdje beremo kupus, ali u prosjeku sa Zagrebom jedemo sarmu. Ne mogu shvatiti čemu toliko netrpeljivosti. Vi Hrvati ste kao i mi Mađari, skloni međusobnim svađama, umjesto suradnji - zaključio je Kučera.

Tekst: Goran Flauder/T-portal.hr
Foto:Foto-arhiv 031