U javnim radovima ove godine zaposleno gotovo 2.000 Slavonaca

Tijekom proteklih nepunih 4,5 mjeseci Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) zaprimio je 8.842 zahtjeva poslodavaca za korištenje sredstava za poticanje zapošljavanja u ovoj godini pri čemu su poslodavci iskazali interes za angažiranjem 18.296 radnika iz evidencije nacionalne burze za zapošljavanje.

Zbog neispunjavanja uvjeta koje poslodavci trebaju zadovoljiti kako bi mogli koristiti državna sredstva za poticanje zapošljavanja, primjerice, dug za poreze i doprinose, državna je burza do sada odbila 1.226 poslodavaca. Drugim riječima, odbijen je svaki sedmi zahtjev poslodavaca za zapošljavanjem radnika uz financijsku potporu države. No gledajući prema županijama, područni ured Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zbog iznimno velikog interesa poslodavca za mjere Javni radovi i Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa svakodnevno prima zahtjeve za korištenje navedenih mjera.

- Do današnjeg dana su pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Područna služba Osijek podnesena 283 zahtjeva za mjeru Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa i 337 zahtjeva za korištenje mjere Javni radovi. Isto tako, prema službenoj statistici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje s danom 30. lipnja 2012. kroz mjeru Javni radovi u ovoj godini na području naše županije zaposlene su 1.823 osobe dok je kroz mjeru Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa uključeno 180 osoba. Najveći interes za mjeru Javni radovi iskazale su jedinice lokalne i regionalne samouprave te civilni sektor dok je za mjeru Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa najviše zahtjeva pristiglo iz sustava zdravstva, socijalne skrbi, predškolskog odgoja, školstva i lokalne samouprave - pojasnio je Miroslav Vanek iz osječkog HZZ-a.

Ono što je također značajno, kaže nadalje, stupanje je na snagu Zakona o poticanju zapošljavanja i otvaranje mogućnosti korištenja mjere Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa od privatnog sektora. Upravo je velik broj poslodavaca iz privatnog sektora iskazao interes za korištenje navedene mjere. Inače, za mjere aktivne politike zapošljavanja na razini Hrvatske ove godine je osigurano 358.800.000 kuna, što predstavlja 27,5% uvećanje u odnosu prema prethodnoj godini. Vanek je također odbacio tvrdnje kako su sredstva namijenjena u tu svrhu potrošena, a osječki je HZZ pozvao zainteresirane poslodavce za korištenje navedenih mjera.

Popularne mjere

Tijekom protekla četiri mjeseca državna burza sklopila je ugovore za zapošljavanje 15.601 radnika na temelju 6.172 zahtjeva poslodavaca, od čega je u javnim radovima gotovo 65 posto radnika. Istodobno, mjera stručnog usavršavanja bez zasnivanja radnog odnosa obuhvatila je 1.927 mladih osoba.

Radna mjesta "čuva" samo jedan poslodavac

Potporama za usavršavanje i zapošljavanje trenutno je obuhvaćeno 1.567 osoba, dok je 371 nezaposleni s burzom ugovorio korištenje potpore za samozapošljavanje. Samo jedan poslodavac u zemlji koristi potporu za očuvanje 169 radnih mjesta. Također, u postupku obrade trenutno su 1.444 zahtjeva poslodavaca za zapošljavanje 2.695 radnika. Najveći broj zahtjeva u obradi odnosi se na zapošljavanje preko javnih radova (1.588 radnika), nakon čega slijedi stručno usavršavanje bez zasnivanja radnog odnosa (520), dok bi potporama za zapošljavanje i usavršavanje trebalo biti obuhvaćeno 436 osoba, a 151 nezaposlena osoba planira zapošljavanje u vlastitoj režiji te kandidira za državne potpore za zapošljavanje.

Kraljičak: razvoj se ne može temeljiti na javnim radovima

- Javni radovi ne otvaraju kvalitetna radna mjesta, a potreba za radnicima koji na javnim radovima rade nestaje kad radovi završe - izjavio je nedavno za Glas Slavonije ugledni hrvatski ekonomist Damir Novotny.

- Nedopustivo je da se razvoj jedne regije ili države temelji na javnim radovima. No, što se radi na stvaranju realnih radnih mjesta u gospodarstvu; u proizvodnji i prerađivačkoj industriji, u bilo kojoj grani baziranoj na domaćim resursima i prirodniom potencijalima. To je ono što nam je potrebno, jer samo dodana vrijednost finalnog proizvoda može stvarati održiva radna mjesta - riječi su osječko-baranjskog dožupana Željka Kraljička. Dodaje kako nema ništa protiv javnih radova, no oni, zaključuje, nisu čak ni kriterij za statističke publikacije.

Tekst: Marija Mihelić, Gabrijela Galić/Glas-Slavonije.hr
Foto: Ana Mišin/Foto-arhiv 031